Burnout kod studenata – Što je previše, previše je.

U današnjem ubrzanom društvu u kojem su novac, produktivnost i postignuća često važniji od osobnog blagostanja, sve više studenata osjeća posljedice kroničnog stresa, preopterećenosti i emocionalne iscrpljenosti. Ove pojave nisu tek prolazni umor, već je riječ  o studentskom sagorijevanju, fenomenu koji sve češće poprima razmjere ozbiljnog javnozdravstvenog problema.

Što je sagorijevanje ili burnout?

Prema ICD-11 klasifikaciji, sagorijevanje ili burnout podrazumijeva sindrom koji nastaje kao posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno riješen.

Kako i definicija kaže, burnout se tradicionalno povezuje s radnim okruženjem, ali posljednjih godina sve je više prepoznat kao ozbiljan problem i među studentskom populacijom.

Kako prepoznati sagorijevanje?

Većina autora navodi glavne 3 karakteristike ovog stanja: iscrpljenost, osjećaji cinizma te osjećaji neučinkovitosti i nekompetentnosti.

Također, burnout se vrlo često definira kao kumulativni proces. Autorica Ajduković (1996) navodi 4 temeljne faze:

1. Faza radnog entuzijazma – prevelika očekivanja koja nisu u skladu s postignutim rezultatima, prvi znakovi bespomoćnosti
2. Faza stagnacije – realizacija nesklada između rezultata i želja, frustriranost, razočaranje, vulnerabilnost
3. Faza emocionalnog povlačenja i izolacije – fizičko, emocionalno i mentalno udaljavanje od posla
4. Faza apatije – potpuni gubitak životnih interesa, osjećaji ciničnosti, depresija

Uzroci nastanka burnouta

Ako se fokusiramo isključivo na studente, već u akademskom smislu možemo nabrojati veliki broj čimbenika koji uzrokuju povećan stres studenata. Garcia-Izquierido i sur. (2018) navode ispite, nedostatak vremena za odrađivanje zadataka, količinu akademskih zadataka i javne govore kao neke od glavnih faktora koji dovode studente do burnouta. Međutim, navedeni faktori su samo oni koji su usko povezani uz obrazovanje. Ne smijemo zaboraviti spomenuti financijsku situaciju, izolaciju, prilagodbu novoj sredini (kod brucoša) i razne druge psihološke i osobne faktore. Također, većina studenata simultano radi neki studentski posao, što znači da su ti studenti prisiljeni istodobno nositi teret dvaju jednako zahtjevnih uloga, one studentske te one radne, neprestano tražeći ravnotežu između obrazovanja i zaposlenja. Ako se vratimo na temu nedostatka vremena, shvatit ćemo da ga u ovom slučaju ima još manje, upravo zato što se radi o dvije vremenski zahtjevne obaveze.

24 sata bez burnouta: 24 savjeta za organiziran i balansiran dan (prema Ban, 2021)

1. Osloni se na svoju studentsku zajednicu – nisi sam/a. Okruži se ljudima s kojima možeš dijeliti iskustva, razmjenjivati podršku i lakše prolaziti kroz izazove studiranja.
2. Probaj se ne uspoređivati – svatko ima svoj način na koji upija nove informacije. Ako netko stvara nepotreban pritisak, nemoj dopustiti da taj njihov stres prijeđe na tebe.
3. Pametno biraj ljude s kojima se okružuješ – druži se s osobama koje potiču tvoje vlastite interese i usmjeravaju te k cilju.
4. Priključi se u različite studentske udruge i aktivnosti – mnogo pozitivnoga može izaći iz ovakvih događanja. Povezuješ se s ljudima s kojima dijeliš interese, imaš priliku naučiti nešto novo i posljedično imati pozitivan izvor motivacije za studiranje.
5. Razgovaraj s nekim – obrati se prijatelju, partneru/partnerici, psihologu, obitelji. Velika je šansa da i oni prolaze nešto vrlo slično kao ti, eventualno u drugoj sferi djelovanja.
6. Odaberi studij koji te zanima – neizmjerno bitno za dugoročno zadovoljstvo. Također, ovo razdoblje je dovoljno teško samo po sebi, nemoj ga otežati još više s nečim što znaš da nije za tebe.
7. Vodi planer – najbolje je kad se sve stavi na papir. Rasporedi sve obaveze, ali pazi da ostaviš vremena i za sebe.
8. Nemoj bit kampanjac – možda će ovaj pristup proći koji put, ali jednostavno nije održiv. Svaki rokovi koji prođu kampanjski, sljedeći će biti još gori. Nemoj se do toga dovesti.
9. Nemoj zaboraviti spavati i odmarati –  nisi robot. Napuni se energijom jer odmoran um može više, bolje i lakše. Spavanje nije gubitak vremena, već ulaganje u sebe.
10.  Ubaci neku fizičku aktivnost u raspored – bilo koji oblik i bilo koji intenzitet koji tebi paše. To može biti planinarenje, trčanje, šetnja u prirodi, yoga, ples… bilo što samo da se makneš na kratko od studiranja i bilo kojeg drugog izvora stresa.
11. Adekvatna hidratacija i prehrana – tijelo će te kad-tad izdati ako se ne brineš o njemu.
12. Vodi dnevnik – još jedan način da se ispucaš. Sve emocije, frustraciju i lutajuće misli ispusti i idi dalje.
13. Meditacija ili molitva – bilo da koristiš vođene vježbe disanja, tišinu ili duhovnu praksu, ove aktivnosti smiruju um, smanjuju stres i povećavaju koncentraciju.
14. Uči s razumijevanjem – u trenutku je možda lakše nešto na pamet naučiti, ali dugoročno ti samo odmaže. Čitaj i istražuj, ta satisfakcija koju možeš dobiti od znanja je ključna za motivaciju.
15. Postavi priroritete – zvuči logično, ali je zapravo dosta teško. Svi mi stavimo 10 stvari na to-do listu pa ih napravimo 3. Odredi konkretne ciljeve, a na posebnu listu stvari koje mogu čekati.
16. Pronađi neki hobi i drži ga se – nešto što te opušta, veseli ili ti jednostavno daje osjećaj da radiš nešto za sebe, bez pritiska. Ponovno, još jedan ispušni ventil. Nemoj prestati s njim kad krenu rokovi, tad ti najviše treba.
17. Uzmi slobodan dan – ako stvarno ne ide, onda ne ide. Nećeš dobiti ništa s nepotrebnim forsiranjem učenja, osim još vise stresa i frustracije.
18. Smanji screen time – pomaže u koncentraciji i boljoj odmornosti.
19. Otkrij koji tip učenja preferiraš i drži ga se – čim ovo saznaš, učinkovitije ćeš učiti i uštedjet češ i vrijeme i energiju.
20. Radi u blokovima – podijeli svoj rad na vremenske intervale (npr. 25–45 minuta) tijekom kojih se potpuno fokusiraš na jedan zadatak i onda napravi kratku pauzu. Puno ćeš bolje i više naučiti.
21. Ostvari pozitivan odnos s profesorima – nemoj se bojati postavljati pitanja i biti aktivan/na na predavanjima. Ponekad zaboravimo da su oni izvrstan izvor znanja, posebno zato što se njihovo znanje temelji na iskustvu. Trebamo to iskoristiti.
22. Prepoznaj kada ti je potrebna stručna pomoć i na vrijeme ju potraži – nema potrebe da nešto eskalira u nešto što ne treba. Nije sramota.
23. Nemoj dopustiti da ti fakultet bude cijeli život – dopusti si da budeš još nešto osim studenta/tice. I dalje si sin/kćer, prijatelj/ica, dečko/cura i mnogo toga još. Nemoj se ograničavati.
24. Slavi male pobjede – jako je lagano pasti kada nešto ne prođe onako kako smo htjeli, ali bitno je gurati dalje. Pročitana stranica, napisan seminar, položen kolokvij ili ispit, sve je jednako pohvalno.

Studentsko sagorijevanje nije prolazna kriza, već ozbiljno stanje koje zahtijeva razumijevanje, podršku i sustavnu prevenciju. U vremenu u kojem se znanje i uspjeh cijene više nego ikad, ne smijemo zaboraviti da mentalno zdravlje studenata mora biti jednako važan prioritet kao i akademska postignuća.

Autorica: Mihaela Hrgić

Literatura:

Ban, M. (2021). Studentsko sagorijevanje (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:519693

Ilijaš Herceg, H. (2023). Psihološki distres i rizik za razvoj sindroma sagorijevanja kod redovitih studenata koji rade (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:158:644635

Izvor fotografija: https://pinterest.com/