Digitalna detoksikacija i mentalno zdravlje: Povratak sebi u svijetu ekrana
Riječi koje liječe, objavljeno 30.06.2025.
U svijetu gdje je sve „online“, često zaboravimo kako je biti „prisutan“ – sa sobom, s drugima, u trenutku. Naši dani počinju i završavaju uz svjetlucanje ekrana, a mozak rijetko dobiva priliku za predah. Iako su tehnologija i društvene mreže donijele brojne prednosti, njihovo pretjerano korištenje može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje.
Zašto nam je potrebna digitalna detoksikacija?
Digitalna detoksikacija podrazumijeva svjesno i privremeno odvajanje od digitalnih uređaja – mobitela, računala, tableta i društvenih mreža – kako bismo umanjili stres, povećali prisutnost i ponovno se povezali sa sobom i svijetom oko nas.
Studije pokazuju da pretjerana upotreba tehnologije može pridonijeti osjećajima anksioznosti, depresije, nesanice, razdražljivosti i čak smanjene sposobnosti koncentracije. Često nesvjesno posežemo za telefonom u trenucima dosade, nelagode ili samoće – i time preskačemo priliku za introspekciju, povezivanje sa stvarnim svijetom ili jednostavno odmor.
Kako prepoznati da ti treba digitalni odmor?
- Imaš osjećaj da stalno moraš provjeravati poruke ili notifikacije
- Osjećaš se iscrpljeno nakon vremena provedenog online
- Uspoređuješ svoj život s drugima na društvenim mrežama
- Teško ti je koncentrirati se bez ometanja
- Imaš problema sa spavanjem
Ako si se prepoznao u barem jednoj od ovih rečenica – nisi sam. I dobra vijest je: postoji način da se oslobodiš tog digitalnog pritiska.
Kako prakticirati digitalnu detoksikaciju?
- Odredi vrijeme bez ekrana
- Npr. prvih i zadnjih sat vremena u danu neka budu bez mobitela. Umjesto skrolanja – čitaj, meditiraj ili jednostavno odmori.
- Uvedi „digital-free“ zone
- Spavaća soba, blagovaonica ili vrijeme provedeno s obitelji neka budu bez ekrana.
- Koristi tehnologiju svjesno
- Isključi nepotrebne notifikacije. Postavi vrijeme korištenja aplikacija.
- Zamijeni digitalno stvarnim
- Umjesto da gledaš videe o prirodi – izađi van. Umjesto poruke – nazovi nekoga ili se nađi uživo.
- Prakticiraj dosadu
- Ne moraš uvijek biti produktivan. Dosada može potaknuti kreativnost, unutarnji mir i dublje razmišljanje.
Što dobivamo kad se odvojimo od ekrana?
- Više fokusa i produktivnosti
- Smanjenje anksioznosti i napetosti
- Kvalitetnije spavanje
- Dublje odnose s ljudima oko sebe
- Prostor za razvoj osobnih interesa i hobija
- Osjećaj unutarnjeg mira i povezanosti sa sobom
Digitalna detoksikacija nije o tome da „pobjegnemo“ od tehnologije, već da naučimo biti njezini svjesni korisnici – umjesto da budemo njezini zarobljenici. Uspori. Utišaj notifikacije. Pogledaj oko sebe – i u sebe. Možda ćeš baš tada čuti ono što ti je najpotrebnije.
Važnost postavljanja granica u međuljudskim odnosima
U svakodnevnom životu granice su nevidljive linije koje definiraju naše emocionalno, mentalno i fizičko blagostanje. Postavljanje granica u međuljudskim odnosima nije samo pitanje samopomoći već i ključni element izgradnje zdravih i uzajamno poštovanih odnosa. Bilo da se radi o prijateljstvima, obiteljskim vezama ili ljubavnim odnosima, granice omogućuju da se osjećamo sigurno, poštovano i voljeno.
Što su granice i zašto su važne?
Granice su osobne smjernice koje postavljamo kako bismo zaštitili svoj prostor – fizički, emocionalni, mentalni i čak duhovni. Kroz granice izražavamo što nam je prihvatljivo, a što nije, čime štitimo svoje unutarnje resurse. Kroz njih komuniciramo naše vrijednosti, potrebe i želje, te stvaramo ravnotežu u odnosima.
Granice nas također štite od prekomjernog opterećenja, manipulacija ili zlostavljanja. Bez njih se možemo osjećati preplavljeno, iscrpljeno ili nesigurno u svojim odnosima. S druge strane, jasne granice omogućuju otvorenu komunikaciju, povjerenje i međusobno poštovanje.
Vrste granica u međuljudskim odnosima
- Emocionalne granice
Ove granice omogućuju nam da prepoznamo svoje emocije i reagiramo na njih na zdrav način. Emocionalne granice također podrazumijevaju sposobnost da zadržimo svoj emocionalni prostor, tj. da se ne prepuštamo emocijama drugih ljudi ili da ne preuzimamo odgovornost za njihova osjećanja. - Fizičke granice
Fizičke granice odnose se na naš osobni prostor i tjelesne granice. Svaka osoba ima različite granice u pogledu fizičkog kontakta, što je normalno i zdravo. Poštivanje fizičkih granica znači uvažavanje tuđeg prostora, kao i našeg prava da odlučimo tko i kada može biti u našem fizičkom prostoru. - Mentalne granice
Mentalne granice odnose se na naše misli, uvjerenja i vrijednosti. Ove granice pomažu nam da se distanciramo od tuđih negativnih stavova ili mišljenja koja nam ne odgovaraju. Također, mentalne granice podrazumijevaju sposobnost da zadržimo svoja uvjerenja bez potrebe da ih konstantno objašnjavamo ili opravdavamo drugima. - Vremenske granice
U današnjem ubrzanom svijetu vremenske granice postaju sve važnije. Postavljanje granica u pogledu vremena znači reći „ne“ kada osjećamo da smo preopterećeni te odlučiti koje aktivnosti i ljudi zaslužuju našu pažnju i energiju.
Kako postaviti zdrave granice?
- Poznavanje vlastitih potreba i želja
Prvi korak u postavljanju granica je razumijevanje što nam je zaista važno. To znači introspekciju, razmišljanje o vlastitim vrijednostima i emocijama. Kada znamo što želimo i trebamo lakše ćemo to reći drugima. - Komuniciranje s poštovanjem
Jasno i iskreno komuniciranje naših granica važno je za održavanje zdravih odnosa. To uključuje sposobnost reći „ne“ bez osjećaja krivnje i jasno objašnjavanje što nam je prihvatljivo, a što nije. Bitno je učiniti to s poštovanjem prema sebi i drugima. - Stvaranje prostora za sebe
U zdravim odnosima obje strane poštuju potrebe za privatnošću i osobnim prostorom. Nije loše povući se kada se osjećamo iscrpljeno ili kada je potrebno vrijeme za osobnu refleksiju. - Održavanje dosljednosti
Granice trebaju biti dosljedne. Kada jednom postavimo granicu, važno je da je održimo kako bi drugi razumjeli da je ozbiljna. Dosljednost također pokazuje samopoštovanje i poštovanje prema drugim ljudima. - Svijest o granicama drugih
Postavljanje vlastitih granica također uključuje poštovanje granica drugih ljudi. Aktivno slušanje, uvažavanje tuđih potreba i komunikacija u duhu uzajamnog poštovanja osnovne su komponente zdravih odnosa.
Zašto je teško postaviti granice?
Postavljanje granica može biti teško iz nekoliko razloga. Mnogi ljudi strahuju od sukoba, odbijanja ili osude. Drugi mogu osjećati krivnju jer vjeruju da bi trebali udovoljiti drugima, čak i na račun vlastite dobrobiti. Međutim, dugoročno, zanemarivanje svojih granica može dovesti do emocionalnog iscrpljenja, stresa i nesretnih odnosa.
Koristi zdravih granica
Postavljanje i poštivanje granica donosi mnoge prednosti:
- Mentalno zdravlje – Oslobađanje od prekomjernih zahtjeva drugih smanjuje stres i anksioznost.
- Osnaživanje samopouzdanja – Granice omogućuju da se osjećamo vrijedno i zaslužujemo poštovanje.
- Bolji odnosi – Jasne granice omogućuju dublje i iskrenije odnose temeljene na međusobnom poštovanju.
Zaključak
Postavljanje granica u međuljudskim odnosima nije egoizam, već oblik samopomoći i brige za vlastito emocionalno i mentalno zdravlje. Granice su temelj zdravih i uravnoteženih odnosa – one nam omogućuju da budemo autentični, da živimo u skladu s vlastitim vrijednostima i da se osjećamo poštovano u svim svojim interakcijama. Kada naučimo postavljati granice, ne samo da čuvamo sebe, već omogućujemo i drugima da učine isto.
Napisala: Karolina Grabić
Fotografija: Pixabay