More green time, less screen time: Zašto je boravak u prirodi važan za naše mentalno zdravlje?

Još od prapovijesnog doba priroda ima krucijalnu ulogu u životu čovjeka. Tako je priroda prvim ljudima pružala utočište u obliku špilja, gusto lišće kao zaklon od kiše, a brojne životinje i biljke kao izvor okrepe. Rijeke i jezera služila su pračovjeku kao sredstvo hidratacije, kupka, ali i kao ogledalo, dopuštajući čovjeku da spozna svoju vanjštinu. Iako je priroda ponekad znala pokazati i svoju oštru stranu kroz različite elementarne nepogode, većinom su čovjek i ona živjeli u skladu. U današnje vrijeme boravak u prirodi sve je rjeđi, budući da većina ljudi živi u urbanim sredinama te je tako čovjek hod kroz meku travu zamijenio koračanjem po tvrdom asfaltu. Usprkos tome što i u takvim urbanim sredinama obično postoje zelene površine kao što su parkovi ili botanički vrtovi, ljudi ipak najčešće vrijeme provode u uredima i ostalim zatvorenim prostorima, a prirodu promatraju gotovo isključivo putem malih bliještećih zaslona ekrana. Međutim, iako se čovjekov životni stil uvelike izmijenio, još uvijek se u njegovom živčanom sustavu kriju tragovi duboke povijesti povezanosti sa prirodom, koja se očituje u djelovanju izloženosti takozvanim zelenim i plavim površinama na ljudsko mentalno zdravlje.

Što su to zelene i plave površine?

Pod pojmom zelene površine (eng. green spaces) podrazumijevaju se površine kao što su parkovi i šume, dok se pod plavim površinama (eng. blue spaces) podrazumijevaju vodene površine kao što su jezera, rijeke i mora.

Na koji način priroda koristi našem mentalnom zdravlju?

Brojna dosadašnja istraživanja ukazuju na to da vrijeme provedeno u prirodi može dovesti do značajnih benefita za mentalno, ali i tjelesno zdravlje. Izloženost prirodi tako doprinosi poboljšanju kognitivnog funkcioniranja, smanjenju krvnog tlaka, poboljšanju sna i reduciranje neugodnih emocija. Tako boravak u prirodi dovodi do smanjenja osjećaja napetosti, ljutnje i hostilnosti, kao i do reduciranja simptoma depresije i anksioznosti. Također se pokazalo da boravak u prirodi ima restorativne učinke te stoga smanjuje osjećaje umora i iscrpljenosti. Što se tiče kognitivnih funkcija, prema Teoriji obnavljanja pažnje, priroda obnavlja kognitivne resurse, vraćajući osobi sposobnost koncentracije i obraćanja pažnje. Pokazalo se i da priroda poboljšava radno pamćenje, kognitivnu fleksibilnost i kontrolu pažnje. Primjerice, u jednom je istraživanju utvrđeno da prisutnost zelenih prostora u blizini škola potiče kognitivni razvoj djece, dok se u drugoj studiji pokazalo da izloženost zelenim površinama u blizini obiteljskih domova potiču samokontrolu kod djece. Nadalje, neki eksperimenti su pokazali da samo promatranje zelenila na ravnom krovu u razdoblju od 40 sekundi može značajno smanjiti pogreške koje sudionici čine u zamarajućem zadatku, u usporedbi s gledanjem u puki betonski krov. Osim što smanjuje neugodne emocije, boravak u prirodi također poboljšava raspoloženje i samopoštovanje. Takav efekt postiže se već petominutnim vježbanjem u prirodi, a šetnja na otvorenom također doprinosi dobrom raspoloženju i postizanju osjećaja vitalnosti. Isto tako, provođenje vremena u prirodi izaziva fiziološku reakciju koja se očituje u snižavanju razine kortizola te smanjenja krvnog tlaka, čime se ujedno snižava razina stresa unutar organizma.

Neka su istraživanja pokazala da je period od 10 do 30 minuta već sasvim dovoljan da bi se pojavile navedene fiziološke promjene te da bi došlo do redukcije stresa. Uz ranije navedene nalaze, postoji i nekoliko istraživanja koja impliciraju da boravak u prirodi povoljno djeluje na porast empatije i angažiranja u prosocijalnim ponašanjima. Tako je, primjerice, jedno istraživanje pokazalo da su se učenici nakon izleta u prirodi ponašali više prosocijalno nego li učenici koji su posjetili muzej zrakoplovstva.

Igraju li ulogu trajanje i vrsta izloženosti prirodi?

Općenito gledano, koristi koje priroda nudi neminovne su, bez obzira na to traje li izloženost deset minuta ili pak više dana. Ipak, neka su istraživanja otkrila kako one osobe koje su provodile više vremena u prirodi prijavljuju niže razine depresije i krvnog tlaka. Što se tiče osoba koje već imaju dijagnosticiran neki od mentalnih poremećaja, pokazalo se kako vremenski period od 105 minuta jednokratnog izlaganja prirodi može dovesti do povećanja pozitivnog afekta. Na razini populacije, neki autori donose pretpostavku da bi boravak u prirodi u trajanju od 120 minuta tjedno mogao dovesti do poboljšanja zdravlja te mentalne dobrobiti.

Kada je riječ o pasivnom, odnosno aktivnom izlaganju i boravku u prirodi, istraživači imaju podijeljena mišljenja. Neki tako tvrde da samo pasivno izlaganje prirodi (npr. slušanje zvukova, promatranje ptica, itd.) već samo po sebi ima beneficijalne učinke, dok drugi istraživači smatraju da boravak u prirodi koji uključuje neki oblik bavljenja tjelesnom aktivnošću pokazuje veće koristi po mentalno i tjelesno zdravlje. Ono oko čega se istraživači slažu jest nalaz koji ukazuje na to da je vježbanje na otvorenom povezano s većim blagostanjem i nižim razinama stresa i tjeskobe, u odnosu na vježbanje u zatvorenom prostoru.

Green je IN, a plavo?

Većina dosadašnjih istraživanja više se usredotočila na ranije spomenute zelene površine, no istraživači se sve više zanimaju i za proučavanje učinaka takozvanih plavih površina na mentalno zdravlje.

Usprkos njihovoj ranijoj zanemarenosti na području istraživanja, pokazalo se kako plave površine iznimno pozitivno djeluju na mentalno zdravlje, a neki autori čak spekuliraju kako bi njihov učinak na dobrobit mogao premašiti onaj zelenih površina. Primjerice, neke studije su pokazale da osobe koje žive u stambenim objektima koji imaju pogled na more pokazuju niže stope nepovoljnih simptoma mentalnog zdravlja te niži rizik od razvoja depresije. Također, pokazalo se kako jednotjedni posjet plavim površinama u svrhu rekreacije pokazuje povezanost s boljim mentalnim zdravljem. Sam zvuk vode (npr. žuborenje rijeke, šum valova) prema nekim kriterijima spada u kategoriju takozvanog „ružičastog šuma“ koji pomaže pri uspavljivanju i poboljšava pamćenje.

Zašto priroda ima takav učinak na naše mentalno zdravlje?

Na navedeno pitanje još se uvijek ne može pružiti jasan odgovor, no istraživači su ponudili nekoliko teorija i hipoteza o mehanizmima koji bi se mogli nalaziti u podlozi ranije navedenih utjecaja prirode na mentalno zdravlje:

• Hipoteza o biofiliji– Tvrdi da, budući da su se naši preci razvijali u divljini te su se oslanjali na prirodu za preživljavanje, mi ljudi smo očuvali urođeni nagon za povezivanjem s prirodom
• Hipoteza o redukciji stresa– Pretpostavlja da provođenje vremena u prirodi izaziva u organizmu fiziološku reakciju koja snižava razinu kortizola, a time i stresa
• Teorija obnavljanja pažnje– Ova ranije spomenuta teorija pretpostavlja da priroda obnavlja kognitivne resurse jer su prirodni okoliši manje kognitivno zahtjevni od urbanog okoliša

Kako na praktičan način iskoristiti blagodati boravka u prirodi?

Neka istraživanja upućuju na to da su aktivnosti kao što su razgledavanje vrtova i vrtlarenje povezane s poboljšanom dobrobiti, povećanom tjelesnom aktivnosti i smanjenom razinom socijalne izolacije. Navedeno ukazuje da uređivanje vlastitog vrta ili pak šetnja kroz botaničke i druge uređene vrtove može biti itekako koristan vid brige za mentalno, ali i tjelesno zdravlje. Također, hortikultura se može provoditi u terapijske svrhe jer se pokazalo kako smanjuje razine depresivnosti, a ujedno povećava razinu pozitivnog afekta kod ljudi. Koristi od bavljenja vrtlarstvom još su izraženije ako se terapijska intervencija odvija unutar grupa te ako traje dulje od 12 tjedana. Isto tako, prakse kao što je sve popularniji forest bathing koje naglasak stavljaju na „uranjanje“ u prirodu pokazale su se korisnima za smanjenje depresivnog raspoloženja, ublažavanje simptoma anksioznosti, moguće zbog svoje veze s mindfulnessom, a također smanjuju i negativni afekt te pospješuju pojavu pozitivnog afekta. Sama praksa forest bathinga potekla je iz Japana gdje se prvi put pojavila 1980-ih pod nazivom shinrin-yoku, a podrazumijeva svjesnu praksa uranjanja u prizore, zvukove i mirise šume. U prilog opisanoj praksi govori istraživanje koje su proveli Park i suradnici (2009), a koje je pokazalo da prakticiranje forest bathinga dovodi do brojnih benefita, odnosno da šumska okruženja potiču niže koncentracije kortizola, snižavaju puls i krvni tlak, potiču veću aktivnost parasimpatičkog živčanog sustava te smanjuju aktivnost simpatičkog živčanog sustava, posebice u odnosu na gradska okruženja. Ipak, ako u blizini nemate šumu niti vrt, već i jednostavno ponavljano izlaganje zelenim površinama kao što su gradski parkovi može biti dovoljno da ljudi osjete beneficijalne učinke boravka u prirodi. Zato ovaj vikend, umjesto buljenja u ekrane, izađite i prošetajte gradskim parkom ili posjetite neki park prirode, uživajte u zvukovima i bojama koje priroda nudi, a tko zna možda vas uz poboljšanje mentalnog i tjelesnog zdravlja uhvati i inspiracija pa obogatite i vi svijet životopisnim slikama i fotografijama prizora kojima ste svjedočili.

Autorica: Tea Mesić

Literatura:

Bettmann, J. E., Speelman, E., Jolley, A. i Casucci, T. (2025). A systematic review and meta-analysis on the effect of nature exposure dose on adults with mental illness. Behavioral Sciences, 15(2), 153. https://doi.org/10.3390/bs15020153

Catalan, A., Tognin, S., Hammoud, R., Aymerich, C., Pedruzo, B., Bilbao-Gonzalez, A., Salazar de Pablo, G., Pacho, M., Fusar-Poli, P. i Gonzalez-Torres, M. Á. (2023). Understanding the relationship between time spent outdoors, mental well-being and health-related behaviours in a Spanish sample: A real time smartphone-based study. Psychiatry Research, 329(1), 115494. https://doi.org/10.1016/j.psychres.2023.115494

Chang, C., Lin, B. B., Feng, X., Andersson, E., Gardner, J. i Astell-Burt, T. (2024). A lower connection to nature is related to lower mental health benefits from nature contact. Scientific Reports, 14(1). https://doi.org/10.1038/s41598-024-56968-5

Coventry, P. A., Brown, JenniferV. E., Pervin, J., Brabyn, S., Pateman, R., Breedvelt, J., Gilbody, S., Stancliffe, R., McEachan, R. i White, PiranC. L. (2021). Nature-based outdoor activities for mental and physical health: Systematic review and meta-analysis. SSM – Population Health, 16(100934), 100934. https://doi.org/10.1016/j.ssmph.2021.100934

Fitzgerald, S. (2019, 18. listopada). Forest bathing: What it is and where to do it. Travel; National Geographic. https://www.nationalgeographic.com/travel/article/forest-bathing-nature-walk-health

Adkins, F. i Latham, K. (2022, 9. studenog). The surprising benefits of blue spaces. https://www.bbc.com/future/article/20221108-the-doctors-prescribing-blue-therapy

Park, B. J., Tsunetsugu, Y., Kasetani, T., Kagawa, T. i Miyazaki, Y. (2009). The physiological effects of shinrin-yoku (taking in the forest atmosphere or forest bathing): Evidence from field experiments in 24 forests across japan. Environmental Health and Preventive Medicine, 15(1), 18–26. https://doi.org/10.1007/s12199-009-0086-9

Weir, K. (2020, 1. travnja). Nurtured by nature. American Psychological Association, 51(3). https://www.apa.org/monitor/2020/04/nurtured-nature

White, M. P., Elliott, L. R., Gascon, M., Roberts, B. i Fleming, L. E. (2020). Blue space, health and well-being: A narrative overview and synthesis of potential benefits. Environmental Research, 191(191), 110169. https://doi.org/10.1016/j.envres.2020.110169

White, M. P., Elliott, L. R., Grellier, J., Economou, T., Bell, S., Bratman, G. N., Cirach, M., Gascon, M., Lima, M. L., Lõhmus, M., Nieuwenhuijsen, M., Ojala, A., Roiko, A., Schultz, P. W., van den Bosch, M. i Fleming, L. E. (2021). Associations between green/blue spaces and mental health across 18 countries. Scientific Reports, 11(1), 8903. https://doi.org/10.1038/s41598-021-87675-0

Izvori fotografija:

https://www.pexels.com/photo/worms-eyeview-of-green-trees-957024

https://www.pexels.com/photo/red-rock-island-with-palm-trees-and-a-turquoise-sea-18625026

https://www.pexels.com/photo/side-view-of-a-man-sitting-on-a-grassland-11056020

https://www.pexels.com/photo/woman-standing-on-cliff-287240

https://www.pexels.com/photo/sea-waves-crashing-on-rocks-10346458