Nikad neću biti N A J

F O M O – (Fear of Missing Out): Moderni fenomen društvenog života

Kada bi ljudi samo znali koliko su zapravo pogođeni ovom bolesti 21. vijeka drugačije bi gledali na život. Drugačije bi gledali na izlaske. Na prijatelje. A, pogotovo na informacije.

U ovom suvremenom društvu koje je sve više obilježeno neprekidnom komunikacijom, digitalnim platformama i društvenim mrežama, pojavio se fenomen poznat kao FOMO, skraćenica od engleskog izraza „Fear of Missing Out“, odnosno strah od propuštanja događaja, iskustava ili informacija. Riječ je o pojavi karakterističnoj za moderno doba u kojem pojedinci (najčešće mladi) neprestano osjećaju potrebu biti prisutni u svim zbivanjima, događajima i interakcijama, najčešće potaknuti strahom da bi propustili nešto važno, značajno ili zabavno.

FOMO je postao posebno istaknut razvojem društvenih mreža poput Facebooka, Instagrama i TikToka, gdje je pristup informacijama trenutan, a osjećaj uključenosti ili isključenosti vidljiviji nego ikad prije. I ja nakon dugogodišnje borbe svečano mogu objaviti da nikad neću biti potpuno izliječena (dokle god visim non-stop na društvenim mrežama). Jer sve što se na njima objavljuje (uzmimo na primjer razne događaje)  prezentirano je kao nešto NAJbolje, NAJluđe, NAJnezaboravnije. Svaki izlazak u klub, kućno druženje, izlet, festival itd. predstavljen je kao događaj s prefiksom NAJ, kao događaj koji će se vječno pamtiti, kao iskustvo koje se samo jednom doživljava. Nitko neće reći kako mu je na putovanju bilo dosadno/problematično/osrednje. Kako ga je netko polio sokom u diskaću i kako se iscrpio od lažnih i praznih rečenica tj. “small talk-a“ na poslovnom banketu. Kako izlet u Rim i nije bio baš nešto te su kolone bile ogromne i predugo se čekalo.

Nitko neće prikazati „prljavu“ sliku nekog događaja.

Na internetu svi lažu. I ne žele da vi to saznate.

Onda ugledam nasmiješena lica svojih prijatelja na fotografijama s opisom NAJbolja večer ikad. I tada krene ona vrlo poznata snažna anksioznost ili čak tjeskoba, jer eto nisam bila uključena u određene aktivnosti ili događaje o kojima sam obaviještena putem društvenih medija. I nikad neću moći ići na taj isti događaj. I nikad neću znati što sam propustila. I društvene mreže će mi nabijati na nos što sam antisocijalni morž i gubim svoju mladost doom scrollajući. A, oni se tako zabavljaju. Žive život NAJbolje što mogu. Ja nisam dovoljno dobra. Tako nastaje začarani krug stalne povezanosti i neprestanog praćenja tuđih života, što često dovodi do osjećaja inferiornosti, nezadovoljstva vlastitim životom ili nedostatka autentičnih iskustava.

Psihološki gledano, FOMO proizlazi iz duboke ljudske potrebe za pripadanjem i povezanošću s drugima. U prošlosti su društvene interakcije bile ograničene na uži krug poznanika i prijatelja (bile su iskrenije i smislenije), dok danas pojedinci neprestano primaju informacije o velikom broju ljudi, što rezultira tim osjećajem preplavljenosti informacijama i događajima na kojima nisu prisutni. Također, zbog fenomena pažljivo odabrane prezentacije vlastitog života na društvenim mrežama, korisnici imaju tendenciju vjerovati kako su tuđi životi bogatiji, zabavniji ili ispunjeniji od njihovog vlastitog. Tako jednostavno ne mogu razaznati  – što je istina, a što laž? Koji je osmijeh pravi, a koji lažan? Žive li svi stvarno bolji život od mene?

Istraživanja su pokazala kako FOMO ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje pojedinaca, izazivajući stres, anksioznost i depresivne epizode.

Nadalje, ovaj fenomen može dovesti do smanjenja koncentracije, produktivnosti, kao i nemogućnosti uživanja u sadašnjem trenutku zbog stalne potrebe za praćenjem događaja i zbivanja u kojima se ne sudjeluje. Spomenut ću još kako FOMO ne mora biti isključivo vezan za događaje već i za razne informacije. Na primjer konstantno praćenje vijesti iz straha da nešto ne saznamo (većinski pogađa starije generacije ). FOMO može biti i vezan za karijeru npr. strah od propuštanja poslovnih prilika, novih edukacija, seminara ili konferencija koje bi mogle pomoći napredovanju u karijeri. Može biti vezan uz osjećaj da je neophodno pratiti najnovije modne, tehnološke ili kulturne trendove kako se ne bi osjećali zastarjelo ili isključeno iz društvenih skupina. Također, može biti vezan za obrazovanje i strah da ćemo propustiti neku ključnu informaciju ili znanje, što dovodi do pretjeranog upisivanja različitih tečajeva, radionica ili edukacija. Naposljetku možemo imati i osjećaj potrebe ulaganja u trendovske investicije (kriptovalute, dionice) zbog straha da će drugi ostvariti značajan profit, a mi ćemo ostati bez mogućnosti zarade.

Za suočavanje s FOMOM treba prvo osvijestiti problem te razvijati zdrav odnos prema korištenju društvenih mreža. Treba shvatiti da je Internet mjesto gdje se ljudi žele isticati i pokazati u najboljem svijetlu te da to što objave nikako ne ocrtava njihov pravi život. Treba se isto tako odlijepiti od društvenih mreža redovitim „detoksima“ tj. uzimanjem stanki od istih na par dana/tjedana/mjeseci. Važno je i naučiti kako filtrirati informacije, ograničiti vrijeme provedeno online te fokusirati se na autentična i neposredna iskustva u stvarnom svijetu. Promicanjem svjesnosti i prihvaćanjem vlastite individualnosti, moguće je smanjiti osjećaj da nešto propuštamo te ponovno uspostaviti zdraviju ravnotežu između digitalnog i stvarnog života.

Htjela bi napomenuti i kako u moru fejk influencera postoje i oni realistični, oni koji na humorističan ili psihološki način žele prikazati zbilju i kako nas sve muče isti problemi te kako se ne trebamo sramiti svojih nesigurnosti i briga– već ih prihvatiti i naučiti kontrolirati. Ako već moram visiti na društvenim mrežama (nekih ovisnosti se teško riješiti, pogotovo kada nam trebaju za komuniciranje sa najbližima) – odlučila sam otpratiti sve „savršene“ ljude i zapratiti one koji stvaraju promjene u svijetu (Thrift Fashion curke, održivo življenje content, stručne psihologe, Body Positivity stranice, mlade umjetnike, stranice sa kvizovima znanja).

Jer, ipak postaješ ono što konzumiraš, a ja ne želim biti NAJ – već želim biti JA.

Autorica: Barbara Ušković

Izvor fotografije: Unsplash