Jedan od glavnih problema današnjice među mladima je pad u koncentraciji i gubitak fokusa radi konstantnog digitalnog stimulansa. Jasno je da se internet i društvene mreže koriste za sve – od zabave do pomoći u učenju. Zbog toga je važno razumjeti zašto treba izbjegavati prekomjerno korištenje digitalnih medija u svakodnevnom životu i objasniti kako oni utječu na smanjenje pažnje. 

Društvene mreže dizajnirane su kako bi brzo privukle pažnju na različit sadržaj, što dugotrajno utječe na kogniciju. Osim toga, radi se o dizajnu koji traži brzu potrošnju, posebice onaj izričito kratkih oblika kao što je TikTok, Instagram Reelsi ili YouTube Shorts, pa se mozak trenira na instantnu gratifikaciju. Rezultat je smanjena sposobnost zadržavanja pažnje na duljim zadacima, lošije čitanje knjiga, otežano razumijevanje opširnijeg materijala – upravo one stvari koje su ključne za kvalitetno obrazovanje mladih. Glavni je problem i u stvaranju ovisničkog obrasca ponašanja kojeg karakteriziraju prekomjerno korištenje mobitela, društvenih mreža, ili stalno pregledavanje obavijesti. 

Statistički podaci pokazuju da 31% tinejdžera gubi fokus u školi jer provjerava mobitel, a 49% koristi tehnologiju u svrhe nevezane za nastavu. U istraživanju među mladima (13-25 godina) u Singapuru i Australiji pokazano je kako 68% ispitanika ima teškoće s fokusom. 65 % mladih smatra da im navike na društvenim mrežama mogu štetiti u budućem učenju ili radu. 

Ovaj problem važan je jer utječe na nekoliko aspekata života mladih: obrazovanje i akademski uspjeh, mentalno zdravlje, gubitak sposobnosti, porast ovisnosti. Zbog ovoga je važno istaknuti moguća rješenja za rastući problem. Svatko, individualno za sebe, može postaviti ograničenja (screen-time) kako bi kontrolirao korištenje određene društvene mreže i lakše pratio vrijeme koje izdvaja za konzumiranje pojedinih sadržaja; konkretno prilikom učenja, mogu se zadavati regularne pauze kako bi se obnovio fokus; kvalitetni hobiji poput čitanja mogu pomoći u vraćanju pažnje. Uz to, nužno je osvijestiti mlade i roditelje o dugoročnim posljedicama – smanjena produktivnost, emocionalna iscrpljenost. Škole mogu uključiti metode medijske pismenosti i digitalnog odmora, a daljnja istraživanja doprinose podizanju svijesti o ovom problemu unutar šireg društva.

Zaključno, dekoncentracija uzrokovana društvenim mrežama predstavlja složen problem koji zahvaća kognitivnu, emocionalnu i obrazovnu razinu pojedinca. Brojna istraživanja pokazuju štetne posljedice, poput skraćene pažnje, smanjenih performansi te emocionalne iscrpljenosti, što potvrđuje ozbiljnost ovog izazova. Ipak, suočavanje s tim problemom zahtijeva sustavan pristup koji uključuje razvoj zdravih osobnih navika, odgovorniji dizajn digitalnih tehnologija, kvalitetnu edukaciju korisnika te kontinuiranu znanstveno-istraživačku podršku. Samo usklađenim djelovanjem na tim razinama moguće je ublažiti negativne učinke i stvoriti uravnoteženiji odnos prema digitalnim platformama.

Autorica: Lorena Krnjaković

Izvori: 

https://standard.asl.org/27705/uncategorized/social-media-causes-attention-spans-to-drop/

https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8674581

https://www.news-medical.net/news/20250718/Social-media-use-linked-to-declining-focus-and-emotional-strain-in-youth.aspx

https://www.researchgate.net/publication/385214649_This_is_Your_Brain_on_Social_Media_How_Social_Media_Use_is_Changing_our_Attention_Spans

Izvor fotografija: Pixabay

Podijelite s prijateljima