Stres i prevencija
Novost, objavljeno 27.02.2025.
Danas su prisutne različite definicije o tome što je zapravo stres. No, najjednostavnije rečeno stres je svako stanje u kojem se na bilo koji način osjećamo ugroženi i kada procjenjujemo da su ugroženi naši bližnji. Takvo stanje se javlja kada pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje on sam ili okolina na njega postavlja.
Uz pojam stresa, važno je spomenuti stresor, odnosno stresni podražaj, situacija koja dovodi u stanje stresa. Stresori u ovom kontekstu u školi i okolici mogu biti: izloženost svađi i buci, različiti sukobi, nedostaci, manjak vremena da se sve željene stvari obave te još puto toga.
Prema intenzitetu stresovi se dijele na: male svakodnevne stresove (prometna gužva, sitni kvarovi u kućanstvu, nedostatak vremena za obavljanje manje važnih obaveza, itd), velike životne stresove (teške bolesti, smrt bliske osobe, gubitak zaposlenja, veliki materijalni gubitak, epidemije), traumatske životne stresove (izloženost nasilju, ratovi, zarobljeništvo). Prema vremenu trajanja stresove dijelimo na akutne i kronične. Akutni stres je kratkotrajan i javlja se na neki jednokratni događaj (npr. kašnjenje na autobus). No, ako neka stresna situacija traje duže vrijeme (npr. stalan pritisak da se dobije dobra ocjena iz svakog predmeta), taj se stres naziva kronični.
Općenito u stresu, a posebno kroničnom dolazi do poremećaja tjelesne i psihičke funkcije organizma. Osjećamo razne simptome koji se očituju na različite načine. Na tjelesnoj, emocionalnoj, kognitivnog i bihevioralnoj razini.
Većina uspije prevladati te stresove i simptome nakon nekog vremena, no kod određenog broja ostanu posljedice. Zato je bitno javiti se kod školskih suradnika i/ili stručnjaka za mentalno zdravlje, koji će pomoći u prevladavanju i suočavanju tih stresova i problema. No, što ti možeš napraviti da se lakše nosiš sa stresom?
Tjelesna aktivnost: tjelovježba, šetnja, vrtlarstvo ili bavljenje bilo kojim sportom svaki drugi ili treći dan poboljšava raspoloženje. Prilikom ovakvih tjelesnih aktivnosti oslobađaju se hormoni seratonin i endorfin koji doprinose boljem raspoloženju.
Hrani se zdravo i kvalitetno: tijelo mora biti zdravo i snažno kako bi nam pomoglo sa nošenjem oko stresnih situacija. Stoga moramo pripaziti kako se hranimo. Prije svega jedi uravnoteženu prehranu koja sadrži puno povrća, voća i hranjivih proteina. Koliko je moguće izbjegavaj ugljikohidrate i hranu bogatu zasićenim mastima jer možda ćeš nakon nekog vremena osjećati umor zbog te hrane. Svakako izbjegavaj konzumaciju alkohola i psihoaktivnih tvari.
Naspavaj se: pokušaj ići spavati u isto ili bar slično vrijeme te se tako i buditi. San nam omogućava da se naš mozak odmori, a samim time da se i bolje nosi sa zahtjevnijim situacijama. Također, bitno je odspavati sedam do osam sati.
Osvijesti stresore: je li neka osoba? Neki određeni problem? Zbog čega ti ta osoba ili problem uzrokuje stres?
Razmisli što možeš promijeniti u vezi sa stresnom situacijom i način kako na nju reagirati: Npr. ako imaš problema s prijateljem/icom, ne bi ste se trebali izbjegavati jer time nećete ništa postići već će negativne emocije (tuga, strah) biti stalno prisutne, a to pogoršava stres. Umjesto toga razgovarajte, poslušajte savjete nekog starijeg…jer zapamtite svi problemi su rješivi, samo se trebamo dobro postaviti prema njima.
Tehnike relaksacije: poput dubokog disanja, mindfulness-a (usredotočenost na sadašnji trenutak), vizualizacije (vizualizirati sebi neko posebno, opuštajuće mjesto)
Organizacija: napiši na komad papira ili u kalendar stvari koje moraš napraviti i poredaj ih po važnosti i zahtjevnosti. Pri tome pazi na kvalitetu obavljenog, nemoj žuriti nigdje i makni distrakcije kad obavljaš neki zadatak.
Druženje: učenje je važno, ali ne zaboravi odvojiti vrijeme za druženje s obitelji i prijateljima. Na taj se način, te još kroz volontiranje (jačamo osjećaj svrhe), hobije, oslobađa hormon oksitocin koji je bitan za povezivanje s drugima. Socijalne interakcije su bitne u smanjenju stresa i očuvanju zdravlja.
Stres je sveprisutan u našem životu, ali važno je znati da postoje strategije kako mu se možemo bar malo oduprijeti. I ne zaboravi, ove strategije uključuju rad na sebi, no ti to možeš!
Autorica: Mirta Lažeta
Literatura:
Havelka, M. Zdravstvena psihologija. Zdravstveno Veleučilište
Gorfien R. 2024. Stress Management: How to Deal With Stress. wikiHow. Dostupno na: 5 Ways to Deal With Stress – wikiHow
Gupta S. 2024. Stress Management: How to Be Less Stressed. verywellmind. Dostupno na: How to Be Less Stressed
Fotografije i ilustracije:
Briga o mentalnom zdravlju: preduzetnički i uposlenički stres – mladibl.com
Zdrava prehrana i tjelesna aktivnost – Društvo psorijatičara Hrvatske