Procjena radnog učinka- zašto je važna

Upravljanje radnim učinkom je proces kroz koji supervizori i provoditelji procjenjuju i dijele mišljenja o očekivanjima posla koja stavljaju pred zaposlenike, daju povratnu informaciju o učincima, identificiraju proces učenja i mogućnosti razvoja zaposlenika te evaluiraju učinak i rezultate rada .

Upravljanjem učinkom na sustavan način poboljšavamo uspješnost pojedinaca i timova. Temelji se na pretpostavci:

1. da će ljudi biti uspješni ukoliko znaju što se od njih očekuje i ako su sudjelovali u određivanju očekivanja,
2. da mogućnost ispunjenja očekivanja ovisi o razini sposobnosti i motivacije pojedinca te vođenju i podršci menadžera.

 

Cilj i važnost upravljanja radnim učinkom
Ocjenom učinka zaposlenika, podrazumijevamo usporedbu ostvarenih rezultata zaposlenih sa postavljenim standardima organizacije (prema Đorđević Boljanović i Pavić, 2001). Temeljem evaluacije i ocjene učinka, menadžer donosi objektivnu odluku o kompenzaciji, promociji, napredovanjima i transferima zaposlenih. Nakon realno postavljenih ciljeva organizacije, podataka o znanjima i vještinama zaposlenika te motivaciji nagrađivanju zaposlenoga, organizacija može upravljati radnom efektivnošću organizacije kao cjeline. Sistem upravljanja radnom efikasnošću (Pulkalos, 2004) uključuje aktivnosti u cilju utvrđivanja poslovanja, osiguravanja adekvatne obuke i razvoja zaposlenih, razvoja odgovarajućih vještina i znanja, procjene ponašanja koje je usmjereno ostvarenju ciljeva. Na osnovi ovih aktivnosti zaposlenik se nagrađuje u skladu s potrebama organizacije i planiranjem njegove osobne karijere.

Benefiti koji se dobivaju praćenjem i ocjenjivanjem radnog učinka (Managment Principles, 2013):

• porast individualne efektivnosti članova tima
• prenošenje organizacijskih vrijednosti
• razumijevanje i postizanje organizacijskih ciljeva
• poboljšano donošenje odluka
• identificiranje potrebe za treningom i edukacijama
• postavljanje baze za nagrađivanje
• zaštita od pravnih problema

Osnovni zadatak menadžera ljudskih potencijala koji prati radni učinak, jest procjena koliko su zaposleni bili uspješni u postizanju organizacijskih ciljeva. Rezultati procjene su rezultat zajedničkih aktivnosti zaposlenih i supervizora. Na taj način se osigurava povratna informacija i poboljšava izvedba zadataka i motivacija za njihovo izvođenje. Cilj upravljanja radnim učinkom je dokumentirani sistem evaluacije, mjera i metoda mjerenja radne učinkovitosti, u skladu sa zakonskim i etičkim aspektima. Uloga menadžera ljudskih resursa je u adekvatnoj procjeni zaposlenika i odgovarajućoj zaštiti organizacije.

Najvažniji ciljevi procjene radnog učinka i upravljanja radnom efikasnošću su sljedeći (prema Đorđević Boljanović i Pavić, 2001):

• prenošenje organizacijskih ciljeva
• povratna informacija o radnom učinku zaposlenih
• određivanje osnove za unapređivanje
• pružanje osnove za donošenje odluke o smanjenju broje zaposlenih
• poticanje unapređivanja radnog učinka
• motiviranje nadprosječnog radnog učinka
• određivanje i mjerenje ostvarenja organizacijskih ciljeva
• savjetovanje zaposlenih sa slabim radnim učinkom
• izmjene u sustavu nagrađivanja
• poticanje usavršavanja i mentorstva
• uspješno planiranje radne snage i interno popunjavanje radnih mjesta
• utvrđivanje potreba za obukom i razvojem zaposlenih
• potvrđivanje odluka o zapošljavanju
• omogućavanje pravne osnovanosti odluka za odjel ljudskih resursa
• poboljšanje općeg radnog učinka organizacije

 

Napisala: Tihana Pandl

Literatura:

1. UCR Human Resources (2011) Supervisor’s Guide to Performance Managment; http://hr.ucr.edu/docs/performance/supervisorsguide.pdf
2. University of South Florida: Overview of Performance Managment: Taking Steps to Enhance  Individual and Organizational Effectiveness: http://usfweb2.usf.edu/human-resources/Talent-Management/pdfs/overviewperformancemanagement.pdf
3. Damjanović, P., Suša, B., Škunca, D., Milenković, S., Ristić, Ž. (2012). Menadžement ljudskih resursa. Beograd: EtnoStil d.o.o.
4. Đorđević Boljanović, J. i Pavić, S. Ž. (2011). Osnove menadžmenta ljudskih resursa. Beograd: Univerzitet Singidunum.

Fotografije: Unsplash