Funkcioniranje u timu- drugi dio

Bales (prema Schmidt-Grunert, 1997.), poznati istraživač procesa u skupini, nalazi da se struktura skupine oblikuje kroz uloge i status koje pojedinci u skupini zauzimaju. Pritom je oblikovanje uloge dvodijelni proces. S jedne strane uloga se temelji na ponašanju pojedinca, a s druge strane na očekivanjima ostalih članova. U timu je svaki član konfrontiran sa svakim, između članova dolazi do takmičenja, odnosno odmjeravanja moći prvenstveno vezano uz sljedeće teme: koga će se više, a koga manje slušati, koji
prilozi su više, a koji manje značajni, tko će imati pravo što reći i kakvu težinu će to što kaže imati. »Članovi stoga moraju ići u kompromise, dogovarati se i pronalaziti modus vivendi koji će im omogućiti djelovanje i razvoj. Ukoliko ne dođe do dogovora ili ga ne uspiju održati, dolazi do sukoba i nerazumijevanja. A to nije ništa drugo do li pitanje povjerenja, povezanosti i komunikacije. Ukoliko su sukobi i nerazumijevanje prisutni, ali im se pridaje važnost i radi se na njihovom rješavanju, tada oni postaju izazov za rast i razvoj tima.

Belbin (1993.) je temeljem analize događanja među članovima u različitim radnim skupinama prva ukazala na timske uloge. Utvrdila je zbog čega neki timovi uspijevaju, a drugi ne. Autoricu su zanimali uzroci uspjeha, odnosno neuspjeha. Nalazi da su u uspješnim timovima uloge članova jednakomjerno razdijeljene na četiri glavna područja: mišljenje, međusobni odnosi, specifične kompetencije i volja, odnosno motivacija. Tim koji pokriva sva navedena područja djelovat će uspjeπnije. Pritom svaki član djeluje na dvije razine, odnosno kroz dvije vrste uloga.

Prva razina se odnosi na profesionalno obavljene pojedinčeve stručne uloge i uključuje prije svega pojedinčeve stručne kompetencije koje stručne uloge danas ne možemo uzimati statično jer ih je neprestano potrebno dograđivati kroz cjeloživotno obrazovanje.

Druga razina se odnosi na timsku ulogu koja je kombinacija timsku ulogu pojedinčevih stručnih kompetencija, osobina ličnosti i iskustava, a sve to u interakciji s pozicijom koju kao član tima zauzima. Specifičnije govoreći, Belbin (1993.) smatra da na pojedinčevu timsku ulogu utječe šest činitelja: osobna obilježja, kognitivne sposobnosti, vrijednosti i motivacija, činitelji iz neposrednog okruženja, radno iskustvo i ranije naučene socijalne uloge.

Na taj način se u timskoj ulozi odražava pojedinčeva pripadnost skupini, zainteresiranost za posao, sposobnost realizacije novih ideja, način izražavanja mišljenja, znanja stečena kroz formalno i neformalno obrazovanje, kreativnost, spretnost i drugi potencijali. Stručna i timska uloga se međusobno isprepliću. Dobar je onaj tim koji pojedincima omogućava ostvarenje različitih uloga koje se međusobno konstruktivno dopunjavaju i tako postižu sinergijski učinak zajedničkog djelovanja. Takav se tim pobliže
određuje pojmovima funkcionalnost i zadovoljstvo, pri čemu se zadovoljstvo odnosi na ozračje u skupini. Kvalitetan i uspješan rad rezultat je kako funkcionalnosti tako i timskog ozračja.

U timovima se odvija stvaran život i događaju stvarni odnosi. To znači da se razvijaju pozitivni i negativni osjećaji, da su članovi o nekim temama naučili govoriti, a o nekima ne, da su neke stvari lako uočljive, a da se druge svjesno ili nesvjesno prikrivaju, ostaju neizrečene. Poticanje tema o kojima je u timu moguće razgovarati je jedna kvaliteta koja može utjecati na rast i razvoj tima. Na to također ukazuje i Kiehn (1996.:111)kad kaže: U svakom timu dolazi do nesuglasica oko ciljeva, odnosa prema korisnicima, metoda rada. Te nesuglasice nije dobro prikrivati. O njima treba otvoreno razgovarati u timu.«. Winship i Hardy (1999.) ističu da saznanje da im je radna skupina (tim) disfunkcionalna i da po tim obilježjima disfunkcionalnosti može sličiti skupinama korisnika, može članove i/ili prestrašiti ili prosvijetliti« i motivirati na analizu i superviziju. Stoga, pored redovitih evaluacijskih susreta razgovori o zadovoljstvu i funkcionalnosti tima mogu biti i sadržaj supervizijskih susreta.

Preuzeto: Alenka Kobolt, Antonija Žižak: Timski rad i supervizija timova, Ljetopis socijalnog rada, Vol. 14 No. 2, 2007.

Fotografija: Unsplash