Povezanost stresa i naših misli

Započela bi ovaj članak jednim naizgled laganim pitanjem: Kada ste se zadnji put probudili nasmijani i sretni? Uzmite si par minuta vremena i razmislite kada ste zadnji put krenuli u novi dan sa radošću, veseljem i pozitivnim očekivanjima od dana?

Hm, rekla bi da mnogi od Vas se zapravo niti ne sjećaju tog dana. Vjerojatno Vaš dan započinje mislima: „O ne, zakasnit ću na posao“ , „Ajme koliko toga danas trebam obaviti, kako ću sve to stići?“ ili „Vidi vani je kiša i tmurno, dan će biti težak i naporan.“

Jeste se kada zapitali šta takve misli predstavljaju vašem tijelu? Kako se Vaše tijelo nosi s takvim mislima? Jednim odgovorom, vašem tijelu je to stres. I upravo Vi takvim mislima sami sebi stvarate stres! Sada mogu čuti kako nekolicina vas ljutito mrmlja: „Ja nemam utjecaja na to i svi se moramo nositi sa životom takvim kakvim je.“  A ja ću Vama sada reći da je to netočno.

Naime, definicija stresa kaže: Stres je normalna generaliziranu psihofiziološka reakcija na prijetnje koje dolaze iz okoline i na zahtjeve koje okolina i druge osobe postavljaju pojedincu“. Često se na stres, u svakodnevnom govoru, gleda kao na nešto što je isključivo negativno. Naravno, ja ovdje ne govorim o stresu koji nastaje kao mehanizam borbe ili bijega kada je vaš život ugrožen i kada Vam je potrebna adaptivna, kratkotrajna reakcija vašeg tijela da Vam spasi život. To je jedna od evolucijski najbitnijih mehanizma i apsolutno nam je potrebna. No, ja govorim o učinku naših misli i ponašanja koja dovode do kroničnog i nepotrebnog utjecaja stresa na naš organizam prilikom koje gubimo kapacitet pažnje, imamo loše raspoloženje, osjećamo anksioznost, fizičku mučninu, glavobolje i niz drugih popratnih pojava koje utječu na naše zdravlje.

Napisati ću Vam meni puno dražu definiciju stresa: Stres je odgovor našeg organizma na neki stresogeni faktor. Postavlja se pitanje, koji su to stresogeni faktori? Svaki pojedinac ima drugačije stresogene faktore. Nekome odlazak na posao predstavlja radost, drugome mučninu. Nekome gužva na autocesti predstavlja 10 minuta više vremena za opuštanje uz radio, a nekome predstavlja ljutnju, paniku i sve popratne negativne emocije. Nekome ispit na fakultetu predstavlja noćnu moru, a netko jedva čeka pokazati svoje znanje. Jednom djetetu odlazak u školu predstavlja strah, a drugom sreću. Iz ovoga zapravo možete uvidjeti da različite situacije izazivaju različite reakcije kod ljudi. I upravo vi odlučujete kako budete reagirali na određenu situaciju. Sada kada ste svjesni kako stres negativno utječe na Vas, ali sumnjam da niste to znali i od prije, pitanje je kako se nositi sa stresom?

Ima jedna predivna filozofija koja kaže da je svaka situacija neutralna, a da vi birate svojim odgovorom na nju hoće li postati pozitivna ili negativna. Naime, nije to tako lako kako zvuči. Sve to ovisi o vašim navikama, obrascima ponašanja, emocionalnim stanjem i prethodnim reakcijama. Ali, dobra je vijest što se naše ponašanje može mijenjati i svaki dan možemo učiti nešto novo. Upravo tako možemo i jačati naše mentalno zdravlje, postati svjesni naših automatiziranih reakcija na određene situacije i mjenjati naš odgovor na njih. Određenu situaciju bi uvijek trebalo sagledati objektivno i iz više perspektiva. Sama sam pobornik teorije da u određenoj situaciji imamo izbor napraviti 3 stvari.

Promjeniti situaciju, promjeniti način gledanja na situaciju ili otići iz situacije.  Promjeniti način gledanja na situaciju podrazumijeva ograničiti naše razmišljanje o najgorem mogućem ishodu i zaustaviti negativne misli. Kada postanete svjesni da ste počeli razmišljati negativno recite si naglas: Dosta! Recite sami sebi da Vam takvo razmišljanje neće donjeti ništa dobroga i usmjerite fokus na nešto pozitivno. Također, korištenje afirmacija isto može pomoći. Afirmacije su valjane pozitivne izjave o samome sebi. Kažete si: “Dala sam sve od sebe“ ili „Moj trud će se sigurno isplatiti.“ Probajte birati pozitivno tumačiti situaciju i sa više kutova gledanja. Na taj način će Vam se otvoriti vrata za koja ste mislili da uopće ne postoje. Budite blagi prema sebi. Najvažnija komunikacija koju imate je ona koju imate sami sa sobom. Neka bude prožeta razumijevanjem, ljubavlju i poštenjem.

I za kraj, sjetite se da vaši stavovi nisu ništa drugo nego navike misli, a navike se mogu mjenjati. Potrebna je samo volja i odlučnost.

 

S ljubavlju,

Tea Seletković

 

Slika: Pixabay