Moždane stanice trebaju izazove…

Fitness za mozak povećava naš mentalni kapacitet i omogućava nam besprijekorno funkcioniranje do duboke starosti. Neke osobe već u tridesetima učestalo zaboravljaju, dok druge pamćenje dobro služi i u 70-ima. O čemu je riječ?
Iako je mozak organ koji nije do u cjelosti istražen danas o funkcioniranju mozga znamo više nego jučer, a već sutra znati ćemo više nego danas.

Studija (objavljena u znanstvenom časopisu Neurology, u veljači 2013.) pokrenuta s ciljem otkrivanja uloge antiksidanasa u jačanju tjelesnog imuniteta, sprječavanju degenerativnih bolesti, zloćudnih bolesti i bolesti mozga, u kojoj je sudjelovalo preko 5 000 osoba starijih od 55 godina, pokazala je da je od količine antioksidanasa koje unosimo u organizam važniji njihov tip.

Mozgu su potrebne masnoće – nezasićene masne kiseline, posebno omega-3, bjelančevine (aminokiseline), šećeri (po mogućnosti složeni), ugljikohidrati (također složeni) te već spomenuti vitamini i minerali antioksidativnih svojstava.

Najpoznatiji i najdostupniji izvor omega-3 su sjemenke, ulja sjemenki i orašasti plodovi (sjemenke buče, lana, sezama, masline, orasi, bademi, lješnjaci, maslinovo ulje, suncokretovo ili bučino).

Bjelančevine bi trebale činiti 12 do 18% ukupno unesene hrane. Osim u mesu, značajne količine bjelančevina nalazimo u mahunarkama te mlijeku i mliječnim proizvodima.

Složeni ugljikohidrati sporo se apsorbiraju pa ne izazivaju nagli porast šećera u krvi, a osim toga su i dugotrajni izvor energije. Riječ je o integralnim (cjelovitim) žitaricama – tjestenina, kruh, riža i dr.

Minerali važni za mentalno zdravlje su kalcij i kalij, a među vitaminima posebno se, zbog svog antioksidativnog učinka, izdvajaju vitamini C, A i E. Ti vitamini najzastupljeniji su u citrusima, bobičastom voću, mrkvi, peršinu, rajčici, buči i dr. namirnicama.

Osim hrane za funkcioniranje mozga važna je i vježba – mentalni fitness. Ovdje nije riječ o iscrpljujućem vježbanju nego o zdravim i relativno jednostavnim životnim navikama kojima potičemo rad moždanih stanica.
Obična (malo brža) šetnja ima niz prednosti – ublažava stres i istovremeno nas opskrbljuje kisikom neophodnim za funkcioniranje niza procesa u tijelu.

Važno je izbjegavati previše rutine u svakodnevici jer svaka nova i neuobičajena radnja predstavlja poticaj i izazov za mozak. S učenjem ne treba prestati odlaskom u mirovinu. Svakodnevno usvajanje i provjera novih znanja, učenje napamet nekih sadržaja, učenje stranog jezika, igranje šaha, rješavanje križaljki, slaganje puzzli i slične aktivnosti održati će mozak vitalnim.

Za one koji žele više postoje zahtjevnije metode, pojačani trening moždanih stanica usmjeren na poboljšanje zapažanja, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, logičnog i strukturalnog razmišljanja i verbalnog izražavanja.
Npr. za poboljšanje moći zapažanja možemo 10-ak sekundi promatrati neku osobu, predmet, prostor ili drugo, zatim skrenuti pogled i nastojati se prisjetiti što više detalja o promatranome.
Dobra vježba za kratkoročno pamćenje je učenje napamet pročitanog sadržaja.
Logično zaključivanje možemo razvijati stvarajući vlastite sisteme kojima ćemo lakše usvajati neke informacije ili obavljati neke radnje.
Za unaprjeđivanje verbalnih sposobnosti možemo prepričavati vijesti koje smo čuli, opisivati predmete, ljude, događaje i sl.
Te iste sadržaje možemo zapisivati i tako očuvati sposobnost pismenog izražavanja.

Zaključak:
Za očuvanje vitalnosti mozga važno je redovito konzumiranje mentalne hrane koja gradi živčane prijenosnike i membrane moždanih stanica i treniranje mozga – vježbama zapažanja, pamćenja i govora.

 

Tekst preuzet s portala Praktičan život

Photo courtesy of Pixabay

Podijelite s prijateljima