Proces izlaska iz krize
Iz kulture u poduzetništvo - Vijesti, objavljeno 15.12.2020.
“Prvo teba biti snažan, a tek zatim mekan.” Jack Welch
Postupak izlaska iz krize ovisi o dubini krize i tipu nastanka iste. Razlikujemo strateški preobražaj u kojem se mijenja strategija poslovanja koja je usmjerena na marketing, proizvodnju ili razvoj. Ova vrsta promjene poslovanja donosi rezultate na dulji rok i nije primjerena u ranim fazama izlaska iz krize. Operativni preobražaj mijenja način ostvarivanja strategije povećavanjem prihoda, smanjenjem troškova ili angažirane imovine.
Donosimo model koji se provodi postepeno, a približno izgleda ovako (uz mogućnosti varijacija i preskakanja pojedinih koraka, ovisno o potrebama poduzeća).
Faza priznavanja postojanja problema
To se može učiniti usporednim mjerenjima uspješnosti poslovanja, analizom industrijskih trendova, dijagnozom unutrašnjih snaga i slabosti.
Faza definiranja menadžmenta
Poželjne karakteristike vođa kod kriznog menadžmenta su: brzo određivanje jasnih kratkoročnih prioriteta i ciljeva, vidljivo pokazivanje autoriteta, postavljanje očekivanja i standarda, odlučnost i brzo provođenje odluka, stalno komuniciranje sa svim osobama uključenim u poslovanje poduzeća, izgradnja pouzdanja i povjerenja kroz transparentnosti i iskrenost, autokratsko vođenje kroz fazu hitnosti. Svaki krizni menadžer posjeduje imidž vođe, koji se ogleda u velikom egu, samopouzdanju i preuzimanju velikog rizika. On zahtjeva visoke standarde produktivnosti i netolerantan je prema neefikasnim radnicima. Sposoban je donositi odluke koje su čvrste i sa elementom hitnosti, pritom stavljajući naglasak na akciju, entuzijazam i rješenje problema. Kada su problemi ovladani, kriznom menadžeru postaje dosadno, jer njegov autoritet i uloga više nemaju pravu funkciju. Pokreće ga strast prema pobjedi, interes za detalje, znanje kada treba započeti delegirati, sposobnost imaginacije, stručnost u pregovaranju i intervjuiranju, orijentiranost na ciljeve, inovativnost i spretnost s brojevima, razumijevanje kontrolnih mehanizama. Zasigurno krizni menadžer ne može biti bilo tko, već odabrana osoba sa iznimnim sposobnostima i karizmom.
Faza preuzimanja kontrole
Sva istraživanja pokazuju da je prvih 90 do 120 dana ključno za uspostavljanje kontrole i uspješnost izlaska iz krize. Otpor promjeni neminovan je proces koji nastaje nakon određenog vremena i ovisi o dubini krize. Tri su koraka preuzimanja kontrole. U zadobivanju pozornosti novi menadžer mora šokirati sustav donošenjem hrabrih odluka koje će pridonijeti izlasku iz krize. To katkad pogađa one koji su najmanje spremni promjenama i za koje je nužno da otiđu iz firme. Nakon toga slijedi prioritetno djelovanje u kojem se implementiraju naredbe koje učvršćuju kontrolu, utvrđuju radni procesi u upravi poduzeća, delegira autoritet i odgovornosti.
Naposlijetku dolazi faza napada na probleme u kojoj je važno procijeniti globalnu situaciju, ocijeniti ključne zaposlenike i iskoristiti njihove sposobnosti, poduzeti korake za poboljšanje profitabilnosti te prikupiti sve informacije za evaluaciju stanja.
Faza evaluacije
Nakon prikupljanja svih potrebnih informacija u prethodnoj fazi potrebno je napraviti preliminarnu analizu održivosti gdje se promatra postojanje ključnih faktora uspjeha, tj. ima li poduzeće šanse za oporavak i nastavak poslovanja. To mogu biti pozitivan novčani tijek poslovanja, dovoljno velika prodaja, konkurentna tehnologija, lokacija ili svjesnost promjena.
Nakon toga slijedi detaljna analiza održivosti gdje se principima segmentacije utvrđuju vrijednosti raspoloživih resursa: financije, tržišna pozicija i ljudski resursi. Potrebno je primijeniti neki od principa segmentacije, razmotiriti sadašnjost i budućnost, ustvrditi bilancu stanja, račune dobitaka i gubitaka, uspostaviti novu logiku ostvarivanja profita te razotkriti manjkavosti financijskog informacijskog sustava. U ovoj fazi planira se i marketinška strategija poduzeća sukladno planiranoj tržišnoj poziciji, razmatra konkurencija te jačaju ljudski resursi (što često znači otpuštanje dijela radnika i regrutaciju novih sposobnijih djelatnika).
Formiranje plana izlaska iz krize
Ova faza sadrži jasne rezultate analiza, strategiju izlaska iz krize i usmjerena je na operativne aktivnosti. U ovoj fazi menadžment je usmjeren na krilaticu: “Prihod je taština, dobit je vrlina, ali novac je kralj!”
Faza hitnosti
Napušta se i prodaje dio imovine koji ne ostvaruje dobit i novac se usmjerava u ono što donosi profit. Sve nabave i plaćanja se obustavljaju, a time se postiže trenutačna kontrola novca. Zatim je potrebno planirati tako da se svako potraživanje od strane kupca mora naplatiti, čak i po cijenu smanjenja poslovanja. Potrebno je efikasno pregovarati s dobavljačima, bit otvoren u komunikaciji, postići nagodbe s vjerovnicima, osigurati likvidnost, smanjiti broj zaposlenih, osnovati novu tvrtku (ukoliko je isto potrebno).
Faza stabilizacije
Uključuje kadrovsko restrukturiranje, definiranje organizacijske strukture, nove ovlasti i odgovornosti, nove ciljeve, novi sustav plaća i stimulacija, završavanje započetih standarda, uvođenje ISO9001 standarda te osiguravanje potrebnih koraka za ostvarivanje stabilnosti nabave i povećano povjerenje dobavljača.
Faza povratka rastu
U ovoj fazi ulaže se u markteing, nove tehnologije, stječu nova znanja i brazuju zaposlenici, ulaže u kvalitetu, započinju nove djelatnosti i mijenjaju strukture cijena. Stvara se decentralizirani sustav upravljanja ljudskim resursima i participativni menadžment, mijenja se tržišni pristup i analizira tržište. Što se tiče financija i dalje se održava financijska disciplina, pratzi rast i financijski vrednuju strateške odluke.
Kada menadžer ustvrdi da je ostvario solventrnost (veći primitak od izdataka i podmirio sav dug), ostvario profit i rast udjela na tržištu, povećao učinkovitost i veće ostvarenje, može zaključiti da je kriza prošla. To nije vrijeme za odmor, to je vrijeme za nastavak poslovanja i održavanje dobro uspostavljenih novih sustava.
Napisala: Tihana Pandl
Literatura: Danko Sučević, Krizni menadžment- vodič kroz planiranje, prevenciju i oporavak. Zagreb. Lider. 2010.
Fotografija: Unsplash