Kreativnost

Kreativnost je pojava koja je često ispitivana, međutim o kojoj se toliko malo zna s velikom sigurnošću. Ipak, možda zbog svoje zagonetne prirode, privlači veliku pažnju kako istraživača, prosvjetnih radnika, tako i laika. Razni oblici nadarenosti ili talenta (kao što su slikarstvo, pjevanje i sl.) privlačili su pažnju istraživača. Pojam kreativnosti srećemo još i u vrijeme antičke Grčke i Rima koja se u to vrijeme tumačila kao djelo vanjskih sila, dar muza ili bogova. Kad gledamo na kreativnost najčešće je vežemo za umjetnike, znanstvenike i ljude s visokom inteligencijom koji su svojim djelima doprinijeli čovječanstvu, a sada se ispituje i kod ,,običnih ljudi”. Kreativnost se često veže i za onu drugu ,,tamnu stranu psihe”, za ,,luđake” , te je i sam stav prema ovom konstruktu često bivao ambivalentan.
Kada govorimo o izvoru kreativnosti i odakle on potiče, nameće se pitanje je li to osobina ili vještina koja se može naučiti, steći, je li urođena i nosimo li je svi u sebi. Danas se veliki broj istraživača slaže s tim da svi posjedujemo kreativnost i autentičnost, a određen broj ljudi otkrije ove aspekte ličnosti kroz psihoterapeutski proces. Također, ispitivanje pojave kreativnosti i analiziranjem velikih kreativaca, psiholozi su doprinijeli razumijevanju i povezivanju određenih osobina ličnosti s kreativnošću.

Kreativnost se definira kao skup osobina i sposobnosti koje su potrebne određenoj individui da uoči, otkrije, predvidi i doživi stvari i pojave na sebi svojstven i autentičan način. Te osobine kreativnom pojedincu pružaju mogućnost da svoj doživljaj svijeta pretvori u kreativno djelovanje koje će rezultirati nastankom kreativnog proizvoda.

Kreativna osoba je svaka individua koja nosi u sebi kreativni potencijal samim rođenjem, a hoće li se on aktivirati zavisi o brojim faktorima kreativnosti. Prema tome, sve osobe su kreativne na određenom nivou. Kreativna osoba razmišlja smisleno, ali također je spremna i otvorena na različite alternative. Najvažnije osobine koje kreativna osoba ima su samopouzdanje i samopoštovanje, upornost i motivacija (kao jedan od bitnijih faktora), otvorenost ka novim iskustvima, tolerancija na nepoznato i spremnost na rizike.

Kreativni proces jest sam tok kreativnog djelovanja, koji se odnosi na slijed misli ili akcija. Ova faza dovodi do neobičnih ideja, dolazi do kombiniranja starog, tj. nadograđivanje novih ideja na postojeće stanje.
Svatko ima kreativni potencijal i svako može otkriti svoj kreativni potencijal. Ljudi obično nisu svjesni svog potencijala, niti nas okruženje potiče da budemo drugačiji i da pronađemo autentičnu snagu koju svaki pojedinac nosi u sebi.

Evo nekoliko načina kako otkriti svoj kreativni potencijal čija je efikasnost empirijski potvrđena:
1. Psihološka distanca – ljudi obično poduzimaju mjere udaljavanja od kreativne blokade tako što naprave pauzu, ali psihološka distanca može imati daleko bolje efekte. Sudionici jedne studije imali su zadatak da misle o svom zadatku koji trebaju izvršiti kao da je dalek od njih. Riješili su dvostruko više zadataka u odnosu na grupu koja je svoj zadatak doživljavala kao blizak. Kako? Probajte svoj kreativni zadatak zamisliti kao dalek i nepovezan s vama na bilo koji način. Ovakav pristup može dovesti do pomicanja granica koje u razmišljanju sami sebi namećemo.
2. Put u budućnost – kao i psihološka, vremenska distanca može povećati kreativnost. U jednom istraživanju, istraživači su rekli ispitanicima da misle o tome kako će njihovi životi izgledali za godinu dana. Oni su imali više pronicljivih i kreativnih rješenja za aktualne probleme nego oni koji su razmišljali kako će im život izgledati sutra. Kako? Vremenski se projektira – gledajte na svoj zadatak kao da je jednu, deset ili tisuću godina daleko od vas.
3. Iskoristite loša raspoloženja – pozitivna emocionalna stanja poboljšavaju fleksibilno mišljenje i rješavanje problema pa se generalno smatraju prijateljem kreativnosti. Međutim, negativne emocije također mogu dovesti do povećanja kreativnosti. Jedno istraživanje provedeno sa 161 osobom pokazala je da se kreativnost povećala kada su i pozitivne i negative emocije doživljavane intenzivno. Izgleda da su osobe dramatične događaje na svojim radnim mjestima koristile na konstruktivan način. Kako? Negativna raspoloženja mogu biti neprijatelji kreativnosti, ali pokušajte pronaći način da ih konstruktivno iskoristite – možete biti iznenađeni efektima!

Napisao: Đorđe Maksimović

Fotografija preuzeta s: Pixabay