Društveni poduzetnici koji žele započeti s novim poduzetničkim pothvatom brzo se suočavaju s važnim pitanjem: koju vrstu pravne strukture odabrati? Trebam li osnovati tradicionalnu neprofitnu organizaciju, ili profitnu, ili nešto između? Nema jednostavnog odgovora na ovo pitanje, a s vremenom postaje sve teže na njega odgovoriti zbog sve većeg broja novih pravnih struktura poput tzv. trgovačkih društava za opće dobro koje bi poduzetnicima trebale omogućiti da ispune financijske i društvene ciljeve te ciljeve zaštite okoliša. Ja sam do sada osnovao i uspješna i neuspješna profitna i neprofitna poduzeća. Ovim člankom želim pomoći drugim društvenim poduzetnicima da lakše „plivaju“ u tim vodama. Međutim ja nisam pravnik i ne mogu ponuditi pravni savjet oko osnivanja poduzeća. No, mogu vam ponuditi smjernice koje će vas voditi kroz pitanja koja trebate razmotriti prije nego počnete razmišljati o odabiru odvjetnika ili osobe koja će vam pomoći strukturirati vaš društveni poduhvat.

Prvo što trebate zapamtiti je da je pravna struktura poduzeća samo alat za postizanje ciljeva. Odluka o strukturi u početku vas može odvesti u smjeru koji ne vodi do željenog cilja. Važno je da najprije odvojite vrijeme za istraživanje ideje koju imate da biste lakše došli do odgovora o tome koja vam vrsta pravne strukture više odgovara.
Odabir pravne strukture nije pitanje moralne čistoće. Kad je riječ o strukturi, ja se izjašnjavam kao agnostik: vjerujem da i profitni i neprofitni oblici mogu biti dobra sredstva za poboljšanje društva. Trebate oba oblika ozbiljno razmotriti kao dio vlastitog pribora pri upuštanju u društveno poduzetništvo. Ako vam je osobno bogatstvo glavna motivacija, a mijenjanje svijeta na bolje samo usputna dobrobit, ali ne i temeljna odrednica, prilično je jasno da biste trebali odabrati profitni oblik. S profitnim poduzećem u načelu imate više fleksibilnosti i kontrole, osobito ako ste jedini ili većinski dioničar. Ta fleksibilnost daje vam slobodu da u potpunosti promijenite svoje poslovanje ako uočite nove i unosnije prilike. I dalje možete stvarati etički i društveno odgovorno profitno poduzeće. Ako je davanje novca ili pružanje usluga po nižim cijenama, kao i osjećaj da činite dobro, vaša osnovna ili jedina motivacija, odgovor je opet prilično jednostavan. Neprofitni oblik organizacije iz članka 501(c)(3) američkog poreznog zakona služi upravo toj svrsi. Ako su vaše ideje negdje između zarađivanja gomile novca i poklanjanja većine te zarade, postoje mnogi načini da se strukturira poduzeće uz koje će vam biti lakše ostvariti te ciljeve.
Prije nego počnemo razmatrati koju vrstu pravne strukture odabrati, trebate istražiti četiri pitanja koja će vam pomoći da donesete konačnu odluku: koja je vaša motivacija za osnivanje poduzeća, na koje tržište ciljate, kako planirate prikupiti kapital i kakvu vrstu kontrole želite nad poduzećem.

 

Motivacija

Većina novootvorenih poduzeća propadne. Ako ćete preuzeti rizike i odgovornosti novog poduzeća, trebate biti motivirani da biste uspjeli. Zato je važno razumjeti motivaciju za otvaranje društvenog poduzeća, ali i vlastitu definiciju uspjeha. Društveni poduzetnici uglavnom su vođeni idejom ostvarivanja pozitivnih promjena u društvu, međutim na vašu motivaciju mogu utjecati i drugi čimbenici. Gotovo se sva poduzeća tijekom formativnih razdoblja drastično promijene. Neke stvari koje trenutačno pouzdano znate o svom poduzeću zasigurno su krive, samo još ne znate koje su to stvari. Suočeni s takvom nesigurnošću pitate se što će ostati nepromjenjivo i voditi vas pri donošenju teških odluka?
Koliko je neophodna vaša društvena misija? Ako pretpostavimo da vaša motivacija nije samo financijske prirode, trebate razumjeti koliko je ključna društvena misija za uspjeh vašeg poduzeća. Je li vaš osnovni cilj društvena promjena? Jeste li spremni propustiti prilike za unosnu zaradu ako će vas to odmaknuti od društvene promjene kojoj težite? Kako ćete odrediti prioritet među društvenim ciljevima ako vam je poduzeće u opasnosti od gašenja? Hoće li vaše poduzeće opstati i ako se društveni učinak ukloni ili umanji? Koji su vaši osobni financijski ciljevi za poduzeće? Mnogi poduzetnici rade financijske žrtve prilikom pokretanja poduzeća. Te žrtve poduzetnici često opravdavaju, sebi samima ili vlastitoj obitelji, time što će se poduzeće s vremenom financijski isplatiti. Kad osnivate društveno poduzeće trebate jasno odrediti svoje financijske parametre. Koliko ste vlastitog novca spremni uložiti u poduzeće, bilo u obliku gotovine ili u obliku odricanja od plaće (u usporedbi s vašom tržišnom vrijednosti)? Čak i uspješna društvena poduzeća koja postignu financijsku održivost (i redovno dolaze do točke pokrića) možda nikada neće vratiti sredstva uložena na početku. Možete li vi (ili investitori) živjeti s tom mogućnošću? S društvenim poduzećima možete imati pristojnu zaradu, ali se vjerojatno nikad nećete obogatiti. Je li vam to prihvatljivo?
Koja je vaša definicija uspjeha? Uspjeh ne treba biti definiran kao osobno bogatstvo. Za mnoge poduzetnike želja za uspjehom definira se osobnim dokazivanjem i mijenjanjem svijeta oko sebe. Međutim vanjske sile mogu utjecati na definiciju uspjeha za vašu organizaciju. Ako za partnera uzmete investitora rizičnog kapitala, naći ćete se pod velikim pritiskom da definirate uspjeh u okvirima isporuke traženog povrata vašim investitorima. Ako za partnera uzmete zakladu, oni će uspjeh definirati u vidu društvenog učinka. Obitelji i društvo uspjeh često definiraju u smislu materijalnog bogatstva i nije isključeno da nećete naići na snažan društveni pritisak da se usredotočite na stjecanje osobnog bogatstva, prije nego društvenog dobra. JIM FRUCHTERMAN je stipendist zaklade MacArthur, bivši inženjer raketne tehnike, poduzetnik na području visokih tehnologija i društveni poduzetnik.
Nakon što je osnovao dva uspješna profitna tehnološka poduzeća u Silikonskoj dolini tijekom 1980-ih, 1989. godine je osnovao Benetech, neprofitno tehnološko poduzeće kako bi razvijao rješenja koja bi odgovarala tržišnim neuspjesima na području pismenosti, zaštite okoliša i ljudskih prava. Fruchterman je jedan od osnivača američkog Saveza za društveno poduzetništvo te je bio član tri savezna savjetodavna odbora za pitanja na području invaliditeta.

 

Tržište
Poduzetnici moraju razumjeti svoje tržište. Gotovo svako društveno pitanje i problem s kojim ćete se možda baviti može se preobličiti u tržišno pitanje, poput: Tko je klijent? Kakva je ponuda vrijednosti? Tko nam je konkurencija? Razumjeti svoje klijente, njihovu okolinu i potrebe ključan je uvjet za svako društveno poduzeće. Utvrđivanje načina na koji ćete najbolje uslužiti svoje klijente oblikovat će vašu odluku o tome kako ćete pravno ustrojiti svoje poduzeće.
Tko su vaši klijenti? Jedno od najvažnijih pitanja na koje kao društveni poduzetnik trebate odgovoriti je tko će vam biti klijenti. Koju će potrebu vaše poduzeće ispunjavati? Kojoj ćete zajednici biti na usluzi? Kako ćete pristupiti stručnom znanju o potrebama vaših klijenata? Kojim se aktivnostima klijenti sad bave, a koje će utjecati na upotrebu vašeg proizvoda ili usluge? Jesu li korisnici vašeg proizvoda ili usluge isti kao ljudi koji plaćaju te usluge ili proizvode? Hoćete li trebati pronaći nove platitelje da bi vaša ideja funkcionirala (primjerice, donatore koji će izravno kupovati robu ili usluge za korisnike)?
Tko ili što vam je konkurencija? Usprkos čestim izjavama novih poduzetnika da nemaju konkurenata, činjenica je da i ako ne postoji ništa poput vašeg proizvoda ili usluge, postoje razni drugi načini na koje vaši potencijalni klijenti troše svoje vrijeme ili novac da bi ispunili određene potrebe. Naprimjer, ako konkurenti u profitnom poslovanju iskorištavaju zajednicu, neprofitno će poduzeće prije steći povjerenje zajednice i imati priliku za ulazak na to tržište. Ili ako neprofitni sektor ne odgovara na potrebe zajednice, poslovni će pristup koji ljude tretira kao klijente biti uspješniji u postizanju željenih promjena. Organizacije koje ispunjavaju postojeće potrebe mogu čak postati novi distribucijski kanal za novo rješenje koje nudite.
Koja je vaša ponuda vrijednosti? Morate znati kako ćete razlikovati svoj proizvod ili uslugu od konkurencije. Predstavljate li ponudu dodane vrijednosti (moj proizvod je 10 posto bolji ili 10 posto jeftiniji) ili je vaša ponuda vrijednosti revolucionarna (moj proizvod je 10 puta bolji ili predstavlja desetinu troška postojeće opcije)? Ako planirate ponuditi proizvod ili uslugu koju profitni sektor već pruža, budite spremni na to da će vas porezna uprava upitati zašto bi vama trebala odobriti izuzeće od plaćanja poreza. Vjerojatno ćete lakše dobiti izuzeće od plaćanja poreza kao neprofitna organizacija ako nudite nešto što je ispod standardne cijene, ali se to možda neće uklopiti u vaš poslovni plan te će zahtijevati organiziranje prikupljanja sredstava da biste pokrili razliku između prihoda i troškova. S druge strane, revolucionarna ponuda vrijednosti može stvoriti priliku za visoku profitabilnost i veće razmjere, zbog čega struktura profitnog poduzeća može izgledati privlačno.
Koja je veličina tržišta i koliko biste mogli biti profitabilni uslužujući to tržište? Koliko novaca je moguće potrošiti ili se već troši godišnje na potrebe koje vaša organizacija želi ispuniti? Jednostavnije je izgraditi profitno poslovanje kad se veličina tržišta mjeri u desecima milijuna ili milijardi dolara, nego u samo 500 000 dolara godišnje. Profitabilnost je isto važna. Poduzećima s malom profitnom maržom teže je održati se na tržištu jer mogu biti jako podložna fluktuacijama prihoda. Ako znate da ćete na svakom novčiću zarađenom od prodaje izgubiti 10 posto, jasno je da trebate dati prednost neprofitnom poduzeću, umjesto profitnom.

 

Kapital
Zahtjevi kapitala često igraju značajnu ulogu u donošenju odluke o osnivanju profitnog ili neprofitnog poduzeća. Ako znate da nećete moći vratiti novac investitorima ili zajmodavcima uz dodatan povrat, jedini profitni investitor kojeg ćete moći angažirati bit ćete vi sami. Ako ne možete prikupiti ili nemate dovoljno potrebnog kapitala, morate ozbiljno razmotriti neprofitno ustrojeno poduzeće ili ponovno poraditi na svom poslovnom planu da biste počeli sporije i s manje novaca. Koliko novaca vam je potrebno da biste pokrenuli poduzeće? Možete li otvoriti poduzeće s manje od predviđenog iznosa i doći do odredišta postupno ili vaš poslovni plan zahtijeva da prvo postignete određene ciljeve za koje su potrebna značajna sredstva prije nego možete pokrenuti poslovanje? Jednom kad utvrdite iznos i vremenski plan potreba za financiranjem, trebat ćete potražiti opcije za pronalazak tog kapitala. Ako vam je potrebno, primjerice, samo 100 000 dolara da pokrenete svoje poduzeće, pred vama će biti puno opcija. Međutim, ako vam je potrebno nekoliko milijuna dolara, fleksibilnost će vam biti znatno umanjena. Koliko će vam novaca trebati da nastavite s rastom poslovanja? Na koji će vam se način potrebe za kapitalom promijeniti kroz prve dvije, pet ili 10 godina? Ako nemate dovoljno sreće da točno pogodite model koji će vam omogućiti da sami održavate svoje poduzeće, bit će vam potreban dodatan vanjski kapital da biste ostvarili profitabilno poslovanje (kao profitno poduzeće) ili jednostavno održivo poslovanje (kao neprofitno). Profitabilnost ili održivost ne znači ujedno i kraj potrebe za kapitalom. Ako se želite proširiti na nova tržišta ili povećati organizaciju, vjerojatno će vam trebati više sredstava.
Hoćete li imati imovinu na osnovu koje ćete moći posuđivati? Dug je praktična opcija za neprofitna i profitna poduzeća koja imaju ili planiraju steći imovinu koju će moći iskoristiti kao jamstvo za otplatu duga. Poduzeća sa značajnom imovinom, poput onih u stambenom sektoru i sektoru mikrokreditiranja, jednostavnije dolaze do zajmova. Manji zajmovi radnog kapitala dostupni su za poduzeća s potraživanjima na osnovu kojih mogu posuđivati. Značajna je razlika između profitnog i neprofitnog poduzeća da će zaklade prije odobriti zajmove s kamatnim stopama ispod tržišne kvalitetnim neprofitnim poduzećima. Ti zajmovi trebaju ispuniti zahtjeve ulaganja povezanog s određenim programom (eng. program-related investment – PRI), gdje zajam pridonosi dobrotvornoj svrsi zaklade, a prihod nije značajna svrha zajma (za koji se obično otplaćuju kamate po stopi nižoj od tržišne).
Može li porezna struktura znatno utjecati na vaše poslovanje? Neprofitna poduzeća često imaju povlasticu izuzeća od plaćanja poreza na prihod i imovinu. Ali što ako vaše poduzeće neće imati veliki prihod ili imovinu? Izuzeće od plaćanja poreza u tom slučaju neće znatno utjecati na vaš odabir pravne strukture. Međutim kad bi iznos poreza na prihod ili imovinu imao veliki učinak na održivost vašeg poslovanja, odabir neprofitne strukture mogao bi imati značajan učinak na dugoročni uspjeh vašeg poduzeća. Ako je glavni praktični izvor vašeg kapitala filantropija, izuzeće od plaćanja poreza može uvelike olakšati prikupljanje kapitala u obliku darovnica. Vlada često radi programe za koje se mogu prijavljivati samo neprofitne organizacije. Ako je tijek financiranja koje dolazi od države neophodan za održivost vašeg poduzeća, preporučljivo je da odaberete strukturu neprofitne organizacije.

 

Kontrola
Profitna i neprofitna poduzeća imaju vrlo različite oblike kontrole i sustave upravljanja, tako da je važno odrediti koliko kontrole trebate imati nad svojim poduzećem. Neprofitni oblici poduzeća općenito su fleksibilniji od profitnih zbog zahtjeva koje organizacija treba ispuniti da bi se kvalificirala kao neprofitna.
Koliko su povjerljivost i tajnost važni vama i vašem poduzeću? Profitna poduzeća u privatnom vlasništvu mogu biti vrlo tajnovita kad se radi o njihovim poslovnim informacijama: povrati poreza su povjerljivi, plaće su povjerljive, dobit je povjerljiva i poslovni planovi su povjerljivi. Za neke je poduzetnike to pitanje privatnosti. Za ostale kontrola nad takvim informacijama znači stjecanje konkurentske prednosti. Međutim, neprofitnim poduzećima zakon nalaže da posluju sa što većim stupnjem transparentnosti. U SAD-u sva neprofitna poduzeća, izuzevši najmanja, moraju predati detaljnu godišnju poreznu prijavu koja je javna informacija i kao takva uključuje objavljivanje imovine, prihoda, troškova i plaća najvažnijih zaposlenika. Nadalje, ta je informacija često dostupna i na internetu ili je možete dobiti od organizacija poput GuideStara.
Možete li samostalno voditi i financirati svoje poduzeće? Ako imate potpunu kontrolu nad poduzećem, u velikoj ste mjeri fleksibilni da vodite organizaciju na način na koji želite. Možete odlučiti poslovati tako da uvijek zaradite samo dovoljno da se pokrijete, da nikad ne isplaćujete dividendu ili čak da dio svoje dobiti dajete raznim dobrotvornim udrugama. Čim počnete tu kontrolu dijeliti s drugima, stvarate mogućnost raskola. Možete vjerovati da su roditelji, braća i sestre, suprug/supruga, životni partner, bliski prijatelji ili mentori dobri partneri, međutim, mnoga su poduzeća narušila te odnose. Rasprave oko novca često su u srži međusobnih podjela. Ako na samom početku dobro razmislite o pitanjima dijeljenja kontrole, smanjit ćete mogućnost kasnijeg nastanka raskola.
Hoćete li trebati dijeliti kontrolu s investitorima? U poduzećima se krajnje ovlasti uglavnom daju upravnom odboru. Investitori mogu, a i ne moraju imati većinu u odboru, ali jednom kad počnete surađivati s investitorom orijentiranim na povrat uloženog, vaš stupanj fleksibilnosti bit će znatno umanjen. U većini slučajeva imate vrlo ozbiljnu obvezu prema investitorima da uvijek imate na umu njihove najbolje interese. To je zakonska obveza poznata kao fiducijarna obveza koja zahtijeva da obveze prema investitorima postavite iznad svojih interesa. U SAD-u postoji sve jači pokret da se interesi većih investitora uključe u korporativne strukture te da se upravnom odboru omogući neka vrsta zaštite ako odluči balansirati interese dioničara s drugim opravdanim društvenim interesima poput zaštite okoliša. Međutim, to ne prikriva komplikacije koje mogu nastati nakon prihvaćanja kapitala od investitora ili zajmodavca koji imaju legitimna očekivanja za isplatom povrata koji se zasniva na riziku.
Hoćete li trebati ili htjeti dijeliti kontrolu s javnim interesima? Kad imate neprofitno poduzeće, upravni odbor poduzeća vodi se prvenstveno javnim interesima. Kao poduzetnik trebate razumjeti da kako se krećete od isključive kontrole prema dijeljenoj kontroli, stavljate svoju sudbinu i sudbinu svog poduzeća u ruke drugih. Upravni odbori često osnivače isključe iz poduzeća jer su njihova primarna obveza dobrobit samog poduzeća, investitori ili društvo. Pri odabiru partnera, investitora ili članova upravnog odbora za svoje poduzeće trebate odabrati osobe koje dijele vašu viziju poslovanja i kojima možete povjeriti upravljanje onime što može postati vaše životno djelo.

 

Tekst u potpunosti preuzet iz publikacije Poduzetništvo u službi zajednice, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva- Prilog Jim Fruchterman: Za dobrobit ili dobit

Fotografija: Usnplash

Podijelite s prijateljima