Jesmo li svjesni utjecaja glazbe?

 

Glazba postoji otkad i čovjek, kroz nju izražavamo svoje misli, raspoloženja pa i svoje najdublje osjećaje, od najtužnijih do najradosnijih. Glazba je kao takva neodvojiva od ljudskog života, a u današnje vrijeme jedva je moguće izbjeći je, izloženi smo sa svih strana iz raznih medija. Većina ljudi uživa slušajući glazbu iako nisu potpuno svjesni utjecaja koji ima. Zbog olakšanog pristupa glazbi, skloni smo uzimati je zdravo za gotovo, no ona je sjajan začin koji vrijedi koristiti pažljivo!

Utjecaj glazbe prepoznat je čak i u prednatalnom razdoblju čovjeka. Utvrđeno je da glazba može poboljšati naše imunološke funkcije, učenje i pamćenje. Može imati i terapeutski učinak te pomoći ublažiti bol. Za pojedinca glazba može biti način emocionalnog izražavanja, zabave, predmet estetskog uživanja, ali može i promijeniti raspoloženje, izazvati opuštanje, stimulirati i biti izvor ugode jednako kao i neugode. Glazba na taj način također mijenja našu percepciju prostora i vremena.

Sve veća dostupnost glazbe ohrabruje ljude da je koriste za upravljanje vlastitim raspoloženjem. Glazba koju slušamo ujutro može nam odrediti ton cijelog dana. Glazba nas spašava od dosade kad obavljamo beznačajne i monotone zadaće. Dokazano je da glazba na radnom mjestu isto kao i u učionici, može poboljšati ozračje, podići razinu izvedbe i produktivnosti na način da ublažuje stres i napetost, prikriva neugodne zvukove te pridonosi osjećaju privatnosti. To je čini korisnom i u stvaranju odgovarajuće atmosfere za određene društvene prilike.

Glazba je vrlo moćan medij i ima snažan utjecaj na razini društvenih skupina. Oduvijek je igrala vrlo važnu ulogu u kazalištu, na televiziji, filmu i na videu jer pridonosi stvaranju određene atmosfere. Često se čuje na radnim mjestima, u dućanima, na aerodromima, u restoranima, hotelima itd., a koristi se i da bi potakla potrošače da upamte i kupe određene proizvode. Jedno istraživanje je pokazalo da je čak 99% ispitanika prepoznalo melodije koje su pratile određene komercijalne proizvode. Glazba je važna sastavnica potrošačkog marketinga i koristi se da bi se upravljalo navikama potrošača. Može utjecati i na brzinu kojom se kupci kreću velikim dućanima – kreću li se polakše više će kupovati. Utječe i na brzinu jedenja i pijenja te na način ponašanja u kafićima i drugim javnim mjestima. I naravno, određene skupine se mogu potaknuti da češće posjećuju mjesta gdje se pušta glazba koju smatraju privlačnom.

Američka zdravstvena organizacija je zaključila da slušanje glazbe ima veći utjecaj nego gledanje televizije. Mladi između 14. i 18. godine provode skoro isto vremena slušajući glazbu koliko su i u školi. Utjecaj glazbe na raspoloženje u toj dobi može biti vrlo snažan. Stoga ne čudi što također može predstavljati i određenu opasnost. Glazba je oduvijek imala velik utjecaj na naše društvo i vrijednosti, no krajem 20. stoljeća sve se više počela koristiti u svrhe promoviranja opasnih i štetnih ideja. Sve je više zastrašujućih tekstova pjesama ili jednostavno štetnih poruka koje uz zanjimljivu melodiju najlakše ulaze u našu podsvijest. Stručnjaci se nadalje slažu da je nasilna melodija velika prijetnja za psihičko zdravlje i emocionalno stanje ljudi, osobito za ranjivu djecu. Adolescenti koji postaju sve više opsjednuti „mračnijom glazbom“, sve su više socijalno izolirani, češće eksperimentiraju s drogama, žive s duboko usađenim bijesom, sve su nesretniji te njihov život postaje hladniji i napetiji.

Slijedom svega navedenog, vrijedi više obraćati pažnju na glazbu koju slušamo i pokušati spoznati kako ona utječe na nas. Bitno je usmjeravati se na glazbu koja nam pomaže pri usklađivanju uma, postizanju unutarnjeg mira i radosti te izbjegavati onu koja nas uvodi i održava u frustrirajućem ili duboko depresivnom stanju.

Za smirujuće djelovanje preporuča se meditativna glazba, glazba s kombiniranim zvukovima prirode, new age glazba ili ambijentalna glazba koja sadrži elektronski beat. S druge strane, za stimulirajući učinak korisna je sva orkestralna klasična glazba, etno glazba umjerenih ritmova i sva glazba koja kroz svoj sadržaj prenosi određenu atmosferu. Brza, vedra glazba dobra je za obnavljanje energije i oživljavanje, a za osobađanje napetosti i opuštanje djelotvorna je polagana, ujednačena glazba poput Essence i Relax with the Classics. Međutim, važno je ne pretjerivati s glazbom kako ne bi došlo do navikavanja i tako do gubitka pozitivne djelotvornosti.

 

Napisala: Lidija Kramar, mag.soc.pol.
Izvor: Campbell, D. (2005). Mozart efekt. Čakovec: Dvostruka duga

Fotografija: Unsplash