Primjer društvenog poduzeća: Buba bar

Udruga za osobe sa invaliditetom „Bubamara“ (dalje Bubamara) osnovana je 1984. godine s ciljem pružanja kvalitetnih usluga te promoviranja jednakosti djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba sa invaliditetom u društvu. S obzirom na to da broj članova udruge prelazi 1400, a broj zaposlenih 200, Bubamara je jedna od najvećih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj. Tijekom svog postojanja provela je oko 150 projekata koji su za cilj imali poboljšanje života osoba s invaliditetom. Njihov vrlo značajan i inovativan projekt jest tzv. Buba Bar.

Prikaz Buba Bara, kao jednog od aktera društvenog poduzetništva temelji se na podacima prikupljenim upitnikom koji se sastoji od 50 otvorenih pitanja. Namjera je prikupljanja podataka prikazati razvoj konkretnog društvenog poduzeća, u specifičnom lokalnom kontekstu. Upitnik je poslan vodstvu Bubamare, a sažetak zaprimljenog odgovora slijedi u nastavku.

Ideja za otvaranje društvenog poduzeća, u kojemu bi radile osobe s invaliditetom, nastala je temeljem domaćih primjera (Čokolaterija Hedona iz Križevaca), ali po uzoru na caffeslastičarnicu iz Škotske, koju su predstavnici Bubamare posjetili u okviru međunarodne Erasmus suradnje. Zamisao je bila osnovati posebno poduzeće koje bi poslovalo isključivo po tržišnim principima, pružilo mogućnost zapošljavanja osobama s invaliditetom te pružalo ugostiteljske usluge. Po prezentaciji ideje, izrazito pozitivne reakcije i značajan interes javnosti bili su prvi značajan poticaj za daljnja djelovanja.

Suradnici u razvoju ideje pojavili su se iz privatnog i civilnog sektora te različitih razina javne vlasti. Primjerice ugostitelji su osigurali osnovnu opremu i obuku za rad. Grad Vinkovci je ustupio prostor unutar kojeg je i kuglana te sredstava za izgradnju i rekonstrukciju prostora. Došlo je i do dopuna u zakonodavstvu koje su omogućile rad osobama s invaliditetom bez gubitka prihoda temeljem invalidnosti. Neka poduzeća iskazala su želju za uključivanjem osoba s invaliditetom u vlastito poslovanje. Provedena je kampanja prikupljanja sredstava (tzv. crowdfunding), koja je proglašena jednom od najuspješnijih u Hrvatskoj.

Postupni ulazak u posao započet je djelovanjem Bubamare koja je kao udruga civilnog društva zakupila drvenu kućicu u kojoj su se za vrijeme lokalnih manifestacija (Advent i Vinkovačke Jeseni) prodavali napitci te je služila za obučavanje osoba s invaliditetom u navedenom poslu. U daljnjem periodu očekuje se ostvarivanje kontinuiranog poslovanja koje će Bubamara u potpunosti prepustiti Buba Baru d.o.o., kao posebnom pravnom subjektu. Bubamara jest osnivač te je upravljala spomenutim aktivnostima, ali Buba Bar je zapravo u vlasništvu njegovih članova (zaposlenika). Iako će svi sudionici u radu Buba Bara moći participirati, bit će imenovan voditelj koji će donositi poslovne odluke i preuzeti odgovornost za ukupno poslovanje. On bi trebao biti izrazito multidisciplinaran s obzirom na to da se mora usklađivati na kontinuumu profita i socijalne osjetljivosti. Za sada postoji dilema treba li se zaposliti ekonomist sklon socijalnom radu ili socijalni radnik sa širokim ekonomskim znanjem.

Kada je riječ o misiji i viziji djelovanja Buba Bara, naglasak se stavlja na integraciju osoba s invaliditetom, promjenu percepcije javnosti o njihovim potencijalima, osiguranje prava na rad i plaću, povećanje životnog standarda, primjere pozitivne prakse te pritisak na zakonsku regulativu kada su u pitanju njihova prava. Djelatnost je Buba Bara u početku zamišljena tako da 15 zaposlenika, od kojih je sedam osoba s invaliditetom, obavlja ugostiteljsku djelatnost – rad u kafiću, gdje će posluživati kavu i sokove. Pored navedenog osigurat će se zabavni sadržaji kao što je sportska kuglana, a kroz naredno vrijeme planira se proširiti djelatnost na pripremu i usluživanje hrane te još zabavnih sadržaja (npr. pikado). Također je u planu i otvaranje malog hostela čime bi se zaokružio spektar pružanja usluga te bi se broj radnih mjesta mogao udvostručiti.

Dakle, u punom kapacitetu ukupan broj zaposlenih bit će 30 osoba. S obzirom na oslanjanje na tržišne principe, ugovori o radu prvotno će biti na određeno vrijeme. Zaposlenici bi trebali biti profesionalci ili priučeni ugostitelji, a planira se zaposliti i socijalnog radnika i psihologa. U prva tri mjeseca za puno radno vrijeme, plaće će biti u visini minimalne plaće, ali daljnjim uspješnim razvojem poslovanja planira se povećanje do razine nešto malo više iznad prosječnih iznosa za pojedino radno mjesto. Na taj način želi se dati snažna poruka, kako osobe s invaliditetom mogu i trebaju participirati na otvorenom tržištu rada uz adekvatnu plaću koja jamči dostojanstvo. Osobe s invaliditetom radit će u skladu sa svojim mogućnostima te će biti osigurana fleksibilnost u radu. Uz snažnu motivaciju i adekvatnu podršku, sva ostala obilježja osoba s invaliditetom nisu presudna za rad. Mogao bi se pojaviti problem prilikom regrutacije zaposlenika s obzirom na veliki interes već mnogobrojnog članstva Bubamare, ali i drugih osoba s invaliditetom. Samim time može postojati bojaznost od negodovanja, osjećaja diskriminacije te poremećenih ljudskih odnosa što predstavlja veliki izazov vodstvu. Upravo ovaj jaz ponude i potražnje ukazuje na veliku potrebu ovakve vrste društvenog poduzetništva, jer je ponuda radnih mjesta na tržištu rada skromna.

Specifičnost odabira ostalih zaposlenika, ogledati će se u tome što pored tražene uobičajene kompetentnosti u svom području, moraju imati visoki senzibilitet za rad s osobama s invaliditetom. Dok je u ranijem odlomku razvidan izazov odabira kadra među većim brojem zainteresiranih, u ovome slučaju izazov će biti pronaći radnike koji udovoljavaju zahtjevima kompetentnosti, senzibilnosti, ali i spremnosti na rizik.

Rizičnost za društveno poduzeće, sukladno oslanjanju na tržišne principe, ogleda se ponajprije u nestabilnosti izvora prihoda, nevidljivosti društvenog poduzetništva i negativne percepcije konkurencije koje društvena poduzeća mogu gledati kao nelojalnu konkurenciju. Dok se nestabilnost prihoda mora kompenzirati kontinuiranim naporom svakog aktera društvenog poduzetništva, po pitanju vidljivosti ključnu ulogu ima država kroz postavljanje adekvatnog normativnog okvira, ali značajnu ulogu imaju i financijske institucije kako bi se inicijative društvenog poduzetništva mogle financirati. Percepcija nelojalnosti zapravo može doprinijeti još lakšem ostvarenju misija društvenih poduzeća. U spomenutom primjeru caffe-slastičarnice iz Škotske, drugi ugostitelji u okruženju su također počeli zapošljavati osobe s invaliditetom kako bi zadržali svoje goste.

S obzirom na to da Buba Bar još nije počeo redovito poslovati, teško je procijeniti iznos prihoda kao i dobiti. No, u skladu s postavkama društvenog poduzetništva, sva potencijalno ostvarena dobit ulagat će se u daljnji razvoj djelatnosti Buba Bara, odnosno ostvarivanje postavljene misije.

Iako se kod poslovanja Buba Bara ističe želja za poslovanjem po tržišnim principima bez pomoći, ukoliko rizici prevladaju ne postoji razrađena izlazna strategija. U tom slučaju, mogli bi se okrenuli dostupnim državnim potporama, naročito od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Buba Bar djelovat će na lokalnoj razini, no već sada se dobivaju ponude za franšizno poslovanje kako unutar, tako i izvan Hrvatske. Tome je pridonijela dobro odrađena promocija, no jačanje prepoznatljivosti i dalje je u tijeku putem medija i društvenih mreža. Osim brandiranja ovakav nastup također doprinosi ostvarenju misije poduzeća, ali i djelovanju na šire društvene promjene, poglavito u vidu položaja osoba s invaliditetom.

 

Tekst u potpunosti preuzet: Hrčak- Portal havtaskih znanstvenih i stručnih časopisa: Društveno poduzetništvo: glavne odrednice i prikaz slučaja; Petar Šajfar i Lorena Strmota; Pravni fakultet Osijek

Fotografija: In portal