Socijalizacija u postpandemično razdoblje

Povratak osobnoj (ličnoj) interakciji u doba (i nakon) pandemije, pogotovo nakon karantene, je proces zahtjevan na bihevioralnoj, emocionalnoj i neurološkoj razini. Stoga je bitno napraviti plan kako paziti na svoje mentalno i fizičko zdravlje dok se ponovno ”uključujemo” u društveni život.

Kako smo sve (ili većinu) svojih interakcija sa stvarnim svijetom prebacili u virtualni, nije nam više jednostavno komunicirati licem u lice, upoznavati nove ljude, graditi nova prijateljstva, nalaziti se u većim društvima, vratiti se na posao ili u klupe. Mogli bi čak reći da nas takvi odnosi iscrpljuju, naporni su, da već nakon kraće komunikacije ili izloženosti ljudima postajemo iziritirani, osjećamo tupost umjesto ushićenosti, ne možemo ih pratiti kao prije (fokus nam je slabiji). Iako nam svima očito nedostaje normalna ljudska interakcija i komunikacija, ne možemo pobjeći od osjećaja premorenosti čak i nakon kraćeg druženja s bliskim osobama koje nam nedostaju. Za neke ljude iz svoje okoline mogu reći da su ih socijalno distanciranje i izolacija pogodili puno više nego su toga svjesni (manje komuniciraju, teško ih je nagovoriti da izađu iz kuće, nemaju volje niti energije za druženje itd.). Stoga, mislim da bi ovih nekoliko savjeta o tome kako se vratiti među ljude moglo pomoći.

1. Budite iskreni prema sebi o razini energije koju imate za socijalne kontakte

Osvijestite svoje osjećaje te vidite kakve misli vam prolaze glavom, npr. osjećate li se nervozno ili anksiozno, umorno ili bezvoljno i zašto točno, zapišite to na papir. Nemojte se ”siliti” ići nekuda ako se ne osjećate dobro ili vam je taj dan potreban odmor.

2.Vježbajte i ponavljajte

Nemojte od sebe odmah očekivati čuda ili posustati nakon prve zapreke. Krenite sa ”small talkom” i temama koje su vam ugodne, o kojima volite pričati pa kratko porazgovarajte s nekim (npr. prodavačicom u lokalnom dućanu). Ako vam postane neugodno, objasnite drugoj strani na pristojan i jasan način, npr. ”Hvala na pitanju, ali trenutno nisam u stanju razgovarati o toj temi.”

3. Počnite s malim ciljevima 

Za početak probajte izbjegavati ogromna okupljanja, tulume, koncerte, prepune kafiće ili ulice jer bi vam moglo biti previše. Radije se nađite u kratkoj šetnji (gdje nema puno ljudi i ostalih stimulansa) s bliskim prijateljem te pratite kako se osjećate prije, tijekom i nakon druženja. S vremenom, kad vam to postane ugodno, povećavajte broj ljudi s kojima se nalazite te količinu vremena koju provodite izloženi ljudima.

4. Prioritizirajte vrijeme za odmor

Nemojte si pretrpati raspored s druženjima. U početku je bitno ići korak po korak, imati vrijeme za odmor i resetiranje. Uzmite dovoljno vremena za sebe da se prilagodite novoj situaciji.

5. Pričajte s drugima o tome kroz što prolazite

Ono što će vam najviše pomoći je komunikacija s ljudima s kojima se nalazite ili s kojima radite o tome kroz što prolazite (a vjerujte mi da niste sami i da se neki ljudi iz vaše okoline nalaze u sličnim situacijama). Objasnite svojim bližnjima da vam treba vremena za naviknuti se na ”novi” svijet, da imaju strpljenja, da npr. trenutno ne možete provesti cijeli dan s proširenom obitelji na roštilju, nego vam trebaju odmor i kraća (manja) druženja. Razgovor o tome treba postati normalan, bez srama i bez osuđivanja jer smo svi na vlastitoj koži osjetili cijenu karantene i socijalnog distanciranja.

Napisala: Dora Harapin

Fotografije preuzete s: Unsplash