Uloga baka i djedova

 

Bake i djedovi mogu imati vrlo važnu ulogu, odnosno mogu biti vrlo važne osobe u socijalnom okruženju svoje obitelji. Broj istraživanja o ulozi baka i djedova i njihovom odnosu s unucima u posljednja dva desetljeća ubrzano raste.

Uloga bake i djeda sve više dobiva na značaju otkrivanjem mnogih pozitivnih strana uključenosti bake i djeda u život unuka, poput razvoja prosocijalnog ponašanja, većeg akademskog angažmana, samopouzdanja, zrelosti i boljeg mentalnog zdravlja kod unuka. Naime, baka i djed mogu biti brižni pratitelji, suigrači, savjetovatelji, njegovatelji puni ljubavi, mentori, povjesničari i izvori različitih dragocjenih oblika podrške i pomoći.

Za razliku od vlastite djece, unuke ne treba odgajati na isti način već je moguće prepustiti se uživanju u odnosu s njima, manje se razmišlja o granicama. U obiteljskim situacijama gdje je dostupno manje roditeljskih resursa (primjerice, u obiteljima s pomajkom, očuhom ili kod samohranih roditelja), čini se da resursi koje pružaju baka i djed imaju još jaču pozitivnu povezanost s dobrobiti unučadi. S druge strane, bake i djedovi mogu i povećati stres u obiteljima ako ometaju ili potkopavaju roditelje u njihovoj roditeljskoj ulozi.

Odnos između baka i djedova te njihovih unuka može se mijenjati ovisno o starenju unuka, baka i djedova te ostalim okolnostima kao što su razvod braka ili promjena mjesta prebivališta. Pritom mogu biti jednako značajni za srednju generaciju (roditelje) kako i za najmlađu (unuke), no ujedno njihova uloga (bake i djeda) ima veliko značenje i za njih same.

Bake i djedovi kroz interakciju s članovima obitelji, mogu imati izravan i neizravan utjecaj na njih. Izravno prema unucima, oni mogu poslužiti kao uzor, raspravljati s njima o primjerenom ponašanju, poticati njihov akademski ili drugi uspjeh, pomagati u pisanju zadaće, davati savjete i emocionalnu podršku te pratiti dječje aktivnosti. No, taj utjecaj nije jednostran, postoje primjeri osjećaja uzajamnosti u učenju. Odnosno, i najmlađa i najstarija generacija djeluju u ulozi učitelja jednako kako i u ulozi učenika.

Nadalje, bake i djedovi mogu utjecati na djecu i na neizravne načine, a u tom slučaju posebno je važna uloga roditelja kao „vratara“. Doista, vjerojatnije je da će unuci češće vidjeti svoje bake i djedove kada njihovi roditelji imaju bolji odnos s njima. No osim toga, odnos roditelja s bakama i djedovima može utjecati i na to kako će roditelji utjecati na djecu. Primjerice, kada baka i djed pružaju emocionalnu ili instrumentalnu potporu roditeljima, to može smanjiti stres roditelja i poboljšati njihovo emocionalno zdravlje, ali i ublažiti strogo roditeljsko ponašanje ili depresiju roditelja, a u konačnici sve to dovodi do pozitivnih ishoda za djecu.

Zanimljivo je kako bake mogu utjecati na ponašanje majke prema svome djetetu. Rezultati istraživanja su pokazali da su majke koje su primale savjete da „kažnjavaju“ djecu, odnosno da uskrate slatkiše, povećale „kazne“ i dugo ih zadržale na visokoj razini. Majke koje su primale savjete da „nagrade“ djecu slatkišima, izjednačile su kazne s nagradama. Dakle, savjeti baka imali su najveći utjecaj kada su one savjetovale majke da kazne djecu, odnosno da uskrate slatkiše, a manji utjecaj u slučaju nagrađivanja. Faktori koji su utjecali na spremnost majke da prihvati prijedlog bake u discipliniranju djeteta su: fizička skrb, učenje i socijaliziranje, discipliniranje, posjedovanje autoriteta i pružanje emocionalne skrbi djetetu te utjecaj na donošenje odluka koje se tiču djeteta. Ovo istraživanje podržava stereotipna uvjerenja da bake imaju veliki utjecaj na živote svojih unuka upravo zbog njihovog utjecaja na srednju generaciju.

Većina istraživanja pokazuje da bake i djedovi mogu povećati blagostanje djece u modernim društvima. Međutim, istraživanjima su podržane dvije hipoteze:

1. Postoji povezanost između uključenosti bake i djeda s majčine strane imanje emocionalnih problema u ponašanju kod unuka, dok istog nema kod uključenosti bake i djeda po ocu.
2. Angažman bake i djeda s majčine strane smanjuje emocionalne i bihevioralne probleme kod djece češće nego angažman bake i djeda po ocu.

Život s bakom općenito doprinosi edukaciji mladih majki i njihovom zapošljavanju, ali je povezano i s lošijim roditeljskim ponašanjima. Dakle, majke koje žive sa svojim roditeljima imaju manje prilika da razviju vlastite roditeljske vještine od onih koji ne žive s roditeljima. Manje učinkoviti stilovi roditeljstva javljaju se prvenstveno među mladim majkama koje žive u multigeneracijskim kućanstvima.

Dok jedni istraživači zaključuju da uloga bake i djeda može biti periferna (s obzirom na to da neuključenost baka i djedova u život unuka nije povezana s dječjim problemima u ponašanju), drugi smatraju da je za djecu ključno imati baku i djeda kao izvor emocionalne i instrumentalne podrške. Uglavnom izgleda da je uključenost bake ili djeda u interesu djece te da pridonosi njihovoj dobrobiti, iako oni ponekad mogu predstavljati i negativni utjecaj svojim ponašanjem ili savjetom te ometati podizanje djece.

 

Razlika između uloge bake i uloge djeda

Djedovi više vremena posvećuju fizičkim aktivnostima s unucima kao što su hodanje i igre na otvorenom dok bake više vremena posvećuju aktivnostima temeljenim na jeziku, primjerice pričanje bajka ili anegdota o vlastitoj obitelj. Rezultati njihovog istraživanja također su pokazali da upravo pripovijedanje unucima čini vrlo važan faktor u odgoju. Naracije su uvijek bile aktivni dio odrastanja, ono postaje iskustvo dijeljenja mišljenja koje pomaže u strukturiranju identiteta i razvoju osobnosti kod djece, ali i razvija percepciju o odnosu s drugima tijekom vremena

Kako je uloga bake bila tradicionalno povezana s više kontakata i većom odgovornosti za brigu o unucima, vidi se razlika s obzirom na spol i u suvremenim obiteljima. U skladu s time, bake su više uključene u odnos sa svojim unucima nego djedovi, a za njih je i uloga bake važnija nego za djeda njegova uloga. Nadalje, razlika se očitava i u tome da su bake i djedovi s majčine strane više uključeni u odnos s unucima nego s očeve. Također, djedovi koji su postali udovci, manje su se brinuli o svojim unucima nego oni djedovi koji su živjeli s bakom pa su samim time i bili udaljeniji, tj. izoliraniji od svojih unuka.

Unatoč tome, zanimljivo je što za razliku od pred-tranzicijskih društva, u post-tranzicijskim društvima djedovi imaju jednaki, ako ne i veći utjecaj na razvoj unučadi nego bake. Čini se da djedovi imaju pozitivniji učinak iako imaju manje kontakta s unucima nego bake, no takvi nalazi do izražaja dolaze pretežito u istraživanjima provedenim u obiteljima s odsutnim ocem pri čemu vjerojatno djedovi preuzimaju važnu mušku figuru dok bake gube na važnosti zbog prisutne majke.

 

Zamjenske bake i djedovi

Za djecu koja nemaju bake i djedove, kao i za starije koji to nisu postali, posebno zanimljiv može biti program Tražim (molim) baku (eng. “Grandma Please”) preko kojeg su pretežito žene (36 žena i 1 muškarac) starije dobi (prosječna dob 78 godina) volontirale kao telefonski savjetnici za djecu iz centra grada Chicaga preuzimajući tako ulogu zamjenske bake/djeda. Volonteri su djelovali iz vlastitih domova, neovisno o financijskom ili zdravstvenom statusu. Najstariji pozivatelji imali su 22 godine, a prosječna dob djece bila je 10 godina. U sklopu istraživanja, analiziralo se 4,678 poziva obavljenih preko programa. Rezultati istraživanja pokazuju da je:

• 74% pozivatelja imalo potrebu za razgovorom o događajima iz škole i o stvarima koje vole djeca
• 26% poziva je uključivalo je i razgovor o događajima poput praznika, rođendana i školskih putovanja
• 25% poziva se također odnosilo na razgovor o nekom problemu poput poteškoća u školi, sukobu s prijateljima, rastavi roditelja i slično
• 20% poziva je uključivalo potrebu za podrškom zamjenske bake/djeda
• 13% je trebalo pomoć s domaćom zadaćom
• 3% poziva započeto je radoznalošću ili iz dosade te zbog straha i usamljenosti djece

Za 46% pozivatelja program je bio dobro iskustvo, 23% korisno iskustvo, a 15% se osjećalo utješeno i voljeno. Nakon završetka programa, 71% pozivatelja je priznalo da bi vjerojatno ili definitivno zvali zamjenske bake ponovo. S druge strane, djeca koja nisu sudjelovala u programu najčešće su kao uzrok tome navela nedostatak informacija o programu ili da su smatrali da im to nije bilo potrebno.

Programom Tražim baku djeca su bila oduševljena, a najviše su profitirala starija djeca i to posebno djevojke. Volonteri su također izrazito visoko ocijenili program te pokazali veliko zadovoljstvo i užitak u interakciji s djecom. Zaključak je stoga da telefonski kontakt između spomenutih generacija može osigurati značajnu podršku za dvije rizične skupine: djecu i starije.

 

Napisala: Lidija Kramar, mag.soc.pol.

Slika preuzeta s: Pixabay

Literatura:

1. Dunifon, R. (2013). The Influence of Grandparents on the Lives of Children and Adolescents. Child development perspectives, 7(1), 55–60.
2. Mills, T. L. (1999). When grandchildren grow up: Role Transition and Family Solidarity among Baby Boomer Grandchildren and Their Grandparents. Journal of aging studies, 13(2), 219-239.
3. Millward, C. (1997). Effects of Gender and Paid Work on Grandparenting. Familly Matters, 46, 18-21.
4. Moro, Lj. i Nemčić Moro, I. (2010). Odnos više generacija u obitelji. Medicina fluminensis, 46(3), 284-291.
5. Passman, R. H. i Tomlin, A. M. (1991). Do mothers accept grandmothers’ dvice when disciplining their children? Midwestern Psychological Association, 52(2-4), 2-13.
6. Sear, R. i Coall, D. (2011). How Much Does Family Matter? Cooperative Breeding and the Demographic Transition. Population and Development review, 37(1), 81–112.
7. Smorti, M. i sur. (2012). Grandparents-grandchildren relationship. Procedia – Social and Behavioral Sciences, 46, 895 – 898.
8. Szendre, E. N. i Jose, P. E. (1996). Telephone Support by Elderly Volunteers to Inner-City Children. Journal of Community Psychology, 24(2), 87-96.
9. Tanskanen, A. O. i Danielsbacka, M. (2012). Beneficial effects of grandparental involvement vary by lineage in the UK. Personality and Individual Differences 53(8), 985–988.
10. Weston, R. i Qu, L. (2009). Relationships between grandparenting and grandchildren. Family Matters, 81, 58-60.