Kako razmišljati pozitivno

Ljudi se razlikuju po viđenju toga je li čaša napola puna ili napola prazna. No, oni se ipak u nekim slučajevima trude vidjeti polovicu čaše punom, a ne praznom. Bilo bi lijepo kada bismo imali magičan štapić koji bi nam pomogao pretvoriti sve naše neugodne misli i pesimistična viđenja u nešto konstruktivno i optimistično. Međutim, to nije lako i veliki pomaci se ne mogu očekivati u kratkom vremenskom roku.

Naime, zanimljivo je kako se kroz istraživanja često proteže tema negativnih iskustava koji su povezani s mentalnim zdravljem, dok se temi pozitivnih iskustava i osobnoj dobrobiti posvećuje izrazito manje prostora. Neki od razloga su vjerojatno: 1) vjerovanje kako pozitivne misli ne doprinose eliminiranju ili reduciranju psiholoških poremećaja, iako su važne za sreću 2) pogrešno podrazumijevanje da postoji kontinuum između dvaju suprotnih krajeva – pozitivnog i negativnog, što bi značilo da se eliminacijom negativnih misli povećavaju pozitivne te 3) skepsa terapeuta prema konceptu pozitivnog razmišljanja jer je u okviru kognitivne terapije naglasak na realističnom razmišljanju, pri čemu se nastoji smanjiti nerealistično negativno razmišljanje, no ne nužno zamijeniti pozitivnom (MacLeod i Moore, 2000).

Naravno, pozitivno razmišljanje ne podrazumijeva viđenje svijeta i sebe u nerealističnom, savršenom tonu niti ono uključuje zanemarivanje i/ili negiranje negativnih sastavnica života. Naprotiv, pozitivno razmišljanje može se okarakterizirati kao nastojanje da se tok misli pretvori u konstruktivan, produktivan i pozitivan proces koji doprinosi osobnoj dobrobiti i ostalim pozitivnim ishodima, što se ujedno odražava i na ponašanje pojedinca.

Kako uopće detektirati postoji li motiv za promjenu načina razmišljanja, tj. što upućuje da je naše razmišljanje negativno? (Positive Thinking: Stop Negative Self-Talk to Reduce Stress, 2020)

• Katastrofiziranje : „Ako ne uspijem upisati željeni fakultet, bit ću propalica.“ – očekivanje najgoreg mogućeg ishoda
• Personaliziranje: „Ovo je sve moja krivica.“ – osjećaj odgovornosti i krivnje radi nečeg što često nije povezano s pojedincem niti on ima kontrolu nad time
• Polariziranje: „Svi me vide kao lošu osobu.“ – krajnje ekstremno, crno – bijelo viđenje svijeta i sebe
• Filtriranje: „Sjećam se mnogo negativnih događaja iz djetinjstva.“ – eliminiraju se pozitivni aspekti situacije, dok se probiru i dosjećaju oni negativni aspekti

Iako je određena umjerena razina stresa u životu normalna, vrlo često i kronično iscrpljivanje našeg tjelesnog i psihičkog sustava može djelovati pogubno. Dakle, važno je promijeniti ova kognitivna iskrivljenja, odnosno iracionalna i pogrešna tumačenja stvarnosti. To je važno zbog brojnih nepoželjnih posljedica simptoma stresa i drugih zdravstvenih rizika koji proizlaze iz takvog stila razmišljanja, kao što su: kardiovaskularne bolesti, vrtoglavica, teškoće sa spavanjem, mučnina, glavobolja (Benefits of Thinking Positively, and How to Do It, 2019).

Istraživanje provedeno na studentima, koje se bavilo proučavanjem utjecaja efekta pozitivnog razmišljanja na nošenje sa stresom i rješavanje kreativnih problema, otkrilo je kako je sudionicima pozitivno razmišljanje, inducirano putem gledanja filma koji promovira pozitivno razmišljanje, povećalo razinu kreativnog rješavanja problema te pomoglo u nošenju sa stresom u svakodnevnom životu (Rastogi i sur., 2018). Ostale proučavane koristi pozitivnog razmišljanja odnose se prvenstveno na bolju kvalitetu života općenito, no također i na bolje psihičko i fizičko zdravlje, niža zastupljenost depresije, veće razine energije, brži oporavak od ozljeda ili bolesti te duži životni vijek (Benefits of Thinking Positively, and How to Do It, 2019).

Naposljetku, vrijedilo bi napokon spomenuti kako uopće dostići razinu pozitivnog razmišljanja (What Is Positive Thinking, 2020; Benefits of Thinking Positively, and How to Do It, 2019).

1. Koncentrirajte se na svoje snažne strane.

Nitko od nas nije savršen i u redu je imati mane, no s vremena na vrijeme vrlo je korisno podsjetiti se i zapisati vlastite snage, kao što su kreativnost ili organizacija ili nešto drugo. Upravo analiziranje svojih dobrih strana pomaže u daljnjem osobnom napretku i korisno je osvijestiti raspon mogućnosti koje su nam pružene zahvaljujući našim kvalitetama.

2. Razmišljajte o ostvarenju željene budućnosti.

Kada si osvijestimo željenu sliku budućnosti, lakše ostajemo fokusiranima na cilj te to može ujedno služiti i kao motivacija za napredak prema cilju. Također, možemo uživati u ugodnim mislima o budućnosti. No, ne treba očajavati ako i budućnost ne ispadne onakvom kakvom smo je zamišljali i važno je misliti o željama koje nisu nedostižne.

3. Zahvalnost za sve što smo postigli i što imamo.

Unatoč tome što uzimamo stvari „zdravo za gotovo“, važno je osvijestiti ono što imamo, na čemu smo zahvalni, što nam je od osobnog značaja u životu i sl. Čak i sitnice mogu doprinijeti osjećaju vlastite dobrobiti i na njima također trebamo biti zahvalni.

4. Vođenje zdravog životnog stila.

Kako bi korist od pozitivnog razmišljanja bila maksimalna, neizbježno je podsjetiti se na važnost tjelovježbe koja može reducirati stres i imati pozitivan utjecaj na raspoloženje, a značajne su i zdrave prehrambene navike.

5. Otvorenost humoru.

Smijanje je ugodna aktivnost koju si možemo priuštiti u svakodnevnim događanjima. Kako bismo se osjećali bolje, možemo se okružiti mislima koje nas potiču na smijeh, možemo pronaći humoristične aspekte okolnosti u kojima smo se našli ili pak možemo činiti aktivnosti koje nas potiču na smijeh.

6. Identifikacija područja promjene.

Kako bismo neprestano njegovali osobni napredak, nužno je osvijestiti u kojim se zapravo aspektima trebamo (najviše) mijenjati. Što u nama izaziva negativne misli, što nas pogađa, kakvu sliku o sebi imamo, koja područja našeg života su nam najviše neprivlačna? Sve su to pitanja na kojima možemo poraditi kako bismo postigli bolju verziju samih sebe.

7. Okružite se ugodnim ljudima.

Kao socijalna bića, međusobno jedni na druge imamo velik utjecaj. U tom smislu, okruživanje osobama do kojih nam je stalo, a koje su ujedno sposobne razveseliti nas, saslušati, pružiti nam dobar savjet su ključne kako bismo se osjećali bolje. S druge strane, negativni ljudi mogu u nama pobuditi neugodne emocije, izazivati sumnju i nesigurnost u nas same te povisiti razinu stresa.

8. Fokusiranje na dobre aspekte života.

Često smo suočeni raznim izazovima, pritiscima, negativnim događajima, no lakše je nositi se s takvim preprekama ako se prisjetimo onog dobrog što može proizaći iz toga ili zadovoljavajućih aspekata određenih aktivnosti.

9. Prakticirajte pozitivan razgovor sami sa sobom (eng. self – talk).

Zlatno pravilo je da ne govorimo sebi ono što ne bismo htjeli govoriti nekome drugome. Poanta je u tome da se nastoje kontrolirati negativne misli tako da ih racionalno evaluiramo i pridodamo nešto što je pozitivno vezano uz nas, no trebamo biti strpljivi, pružiti šansu samima sebi da pogriješimo i biti zahvalni na onome što smo dosad postigli.

10. Preoblikujte svoju situaciju.

Sasvim je normalno doživljavati neugodne i frustrirajuće situacije, no čak i iz njih možemo izvući nešto korisno. Primjerice, kada smo suočeni neuspjehom, trebamo pokušati pronaći ono što možemo promijeniti tako da idući puta naš uradak bude uspješniji.

 

Za kraj – mantra pozitivnog razmišljanja bi mogla glasiti ovako: „Možeš, trebaš i ako imaš dovoljno hrabrosti, uspjet ćeš.“ – Stephen King

LITERATURA

Benefits of Thinking Positively, and How to Do It (2019, Veljača, 21) Healthline. https://www.healthline.com/health/how-to-think-positive.

Macleod, A. K. i Moore, R. (2000). Positive thinking revisited: Positive cognitions, well‐being and mental health. Clinical Psychology & Psychotherapy: An International Journal of Theory & Practice, 7(1), 1-10.

Positive thinking: Stop negative self-talk to reduce stress. (2020, siječanj 21). Mayo Clinic. https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/stress-management/in-depth/positive-thinking/art-20043950?reDate=20052021

Rastogi, R., Chaturvedi, D. K., Satya, S., Arora, N., Singh, P. i Vyas, P. (2018). Statistical analysis for effect of positive thinking on stress management and creative problem solving for adolescents. Proceedings of the 12th INDIACom, 245-251.

What Is Positive Thinking?(2020, siječanj, 16). WebMD. https://www.webmd.com/mental-health/positive-thinking-overview.

 

Napisala: Tihana Poslon

Fotografija: Unsplash