Socijalna uključenost i aktivno starenje kao čimbenik prevencije ozljeda u starijoj životnoj dobi

Svaka osoba ima potrebu za kretanjem i time je izložena potencijalnoj mogućnosti ozljeđivanja. Osobe starije životne dobi posebno su rizična skupina ljudi, što zbog smanjene motorike, što zbog povećanog rizika od težih posljedica (zbog smanjene gustoće kostiju dolazi do povećane lomljivosti pa tako i do povećanog rizika od težih ozljeda, s time da su žene u većem riziku od frakture kostiju uslijed pada).

Pad možemo definirati kao neželjeni događaj uslijed kojeg osoba iznenadno i nenamjerno promijeni položaj i dospije na niži nivo, predmet, pod ili zemlju.

Padovi starijih osoba vodeći su razlog hospitalizacije zbog ozljeda uzrokovanih padom. Rizik za pojavu pada raste s pacijentovom dobi. Padovi se najčešće javljaju u dobi iznad 65 godina. Kod osoba starijih od 75 godina padovi su češći uzrok smrti od prometnih nesreća.

Najviše padova javlja se zbog promjene okoline. Često su vezani uz navike i ponašanje starije populacije. Naglo ustajanje iz kreveta, iscrpljenost zbog izostavljenog obroka, uzimanje lijekova bez pridržavanja vremenskog rasporeda, pretjerana aktivnost te kriva percepcija svojih godina i mogućnosti neki su od češćih uzroka padova kod starijih osoba .

Čimbenici rizika koji pridonose padu su oslabljen vid, sluh, poremećaj ravnoteže, loše osvjetljenje,  klizave površine, promjena poznate okoline. To mogu biti i vrtoglavica, demencija, mišićna paraliza, artritis, srčana bolest, umor i druga stanja. Uz to, nerijetko se padovi događaju kao posljedica uzimanja više vrsta lijekova, pretjerane konzumacije alkohola te sjedilačkog načina života (premalo kretanja, manja gibljivost).

Rizik od pada može se ublažiti educiranjem i upozoravanjem starije osobe te pravilnom intervencijom okoline. Osiguravanje okolinskih čimbenika u kojoj se pojedinac nalazi (u stanu/kući/domu) uključuje sve što predstavlja moguću opasnost za pojedinca poput stepenica, podnih površina, osvjetljenja, rukohvata i sl.

Preko 20% ozljeda starijih osoba dogodi se unutar kuće/stana/doma, izvan kuće/stana/doma dogodi se preko 30 %. Najčešće se događaju padovi na ravnoj podlozi, prilikom ustajanja iz kreveta, prilikom ustajanja iz stolice, prilikom tuširanja ili kupanja, prilikom korištenja toaleta, na stepenicama. Česti se padovi događaju tijekom zimskih mjeseci i niskih temperatura kada tlo smrzava pa su kolnici i druge hodne površine klizave.

Prema raznim istraživanjima svake godine pad doživi gotovo 30% osoba starijih od 65 godina, a taj postotak još je veći u starijoj populaciji. Nemali broj padne i po nekoliko puta. U više od 60% slučajeva posljedica pada je ozljeda, a više od 20% zatraži liječničku intervenciju, od čega cca 5% završi s težim fizičkim ozljedama (frakturama zglobova i kukova, subduralnim hematomima,  povećanim krvarenjem) što može dovesti do invaliditeta pa i do smrti osobe.

Osim fizičke povrede, pad može prouzrokovati i psihičku nesigurnost osobe koja se može očitovati  gubitkom samopouzdanja i samostalnosti, izbjegavanjem kretanja i slabijom aktivnosti, anksioznošću pa i depresijom.

Hrvatska ima sve brojniju populaciju starijih osoba. Ozljede osoba starije životne dobi povezane su s njihovom uključenosti u društvo. Socijalna uključenost djeluje kao zaštitni čimbenik protiv mentalnih bolesti i poremećaja (depresije, anksioznosti i dr.) i na pojavnost ozljeđivanja jer društveno uključene osobe više pozornosti obraćaju na okolinu, bolje reagiraju na njene promjene i potencijalne opasnosti.

Photo by Matthias Zomer from Pexels