Kako se nositi s boli
Riječi koje liječe, objavljeno 28.10.2021.
Bol je najčešći razlog dolaska liječniku. Uključuje senzornu i emocionalnu komponentu, a uglavnom se dijeli na akutnu (koja traje do mjesec dana) i kroničnu bol (koja traje duže od mjesec dana). Akutna bol je uglavnom povezana s anksioznošću i hiperaktivnošću simpatičkog živčanog sustava što se manifestira povećanim brojem otkucaja srca (tahikardijom), ubrzanim disanjem, proširenim zjenicama i dr.). Kronična bol ne uključuje hiperaktivnost simpatikusa, uz nju se javljaju vegetativni simptomi poput umora, gubitka teka, gubitka libida, niskog, depresivnog raspoloženja. Doživljaj boli kod ljudi se jako razlikuje.
Bol nije uvijek neugodnost koju po svaku cijenu treba izbjegavati. Svakodnevno nam služi na tisuće načina i omogućava normalan život i preživljavanje. Upozorava nas da nešto ne funkcionira kako bi trebalo. Oboljeli od gube dali bi sve za mogućnost osjeta boli.
Teško je kad bol izmakne kontroli i postane kronična, kad ju ne možemo isključiti, a otežava nam svakodnevno funkcioniranje. Preko devedeset pet posto boli od kojih ljudi pate kratkotrajne su boli i one koje se mogu riješiti promjenom načina života, odmorom i lijekovima.
“Bol može biti i početak nas samih” riječi su kolege, psihologa, okrenutog ka duhovnosti.
U nastavku teksta navest ćemo nekoliko korisnih savjeta za nošenje s boli.
Slušanje svoje boli
Najčešća reakcija na bol je uzimanje analgetika – utišavanje simptoma. No, umjesto da isključimo sustav za upozoravanje možda bi trebali zastati i poslušati upozorenje. Bol zaslužuje pozornost i ona je ključna za njeno rješavanje. Možda nešto trebam promijeniti? Prehranu, kretanje, spavanje, odmor, drugo?
Duhovnost
Pojam „duhovnost“ dolazi od latinske riječi spiritus što znači dah, disanje. Često se izjednačava s vjerom i religijom premda nije riječ o sinonimima. Duhovnost u sebi sadrži i religioznost, a osobe koje formalno ne pripadaju niti jednoj religiji, mogu imati duhovne potrebe. Riječ je o univerzalnim potrebama koje svako ljudsko biće ima (npr. želja za osjećajem smisla u životu). Svaka osoba ima tjelesnu, psihičku i duhovnu dimenziju, kako god ju tumačila. Istraživanja provedena na tu temu potvrđuju pozitivnu korelaciju između duhovnosti i kvalitete života – pojedinaca, obitelji, zajednica. U ovom tekstu govorit ćemo o duhovnosti kao važnom resursu koji utječe na stil života i pomaže u suočavanju sa stresnim situacijama i kriznim životnim razdobljima. Kao takva, duhovnost ima terapijski karakter. Brojna istraživanja potvrdila su kako prakticiranje duhovnosti može ublažiti negativne učinke traumatskih doživljaja i povećanog stresa, pozitivno utjecati na fiziološko funkcioniranja organizma (potiče očuvanje nervnog i imunološkog sustava), može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje i raspoloženje pojedinca, zadovoljstvo životom, na cjelokupno zdravstveno stanje. Prakticiranje duhovnosti potiče niz pozitivnih učinaka u životu osobe: razvija otpornost, omogućava razvijanje bliskih odnosa i međusobne podrške, omogućava pronalaženje dubljeg smisla u životu, omogućava duhovni rast i drugačiju interpretaciju onoga što nam se u životu događa.
Lagana tjelovježba
U svakodnevnu rutinu valja uključiti lagane vježbe poput hodanja, plivanja, vrtlarenja, vožnje biciklom, plesanja ili druge aktivnosti koju volimo prakticirati. Tjelovježba pomaže umanjiti osjećaj boli blokirajući signale boli u mozgu, potiče lučenje hormona zaslužnih za bolje raspoloženje i omogućava bolju pokretljivost istezanjem ukočenih i zgrčenih mišića, ligamenata i zglobova.
Važno je postupno vježbati, početi s minimalnim intenzitetom i znati da je početna bol u mišićima kao i otpor prema vježbanju nešto normalno.
Koristi od umjerenog vježbanja značajno su veće od alternative – nevježbanja/nekretanja. Nedostatak aktivnosti povećava mogućnosti od problema psihičke naravi (depresije, niskog raspoloženja, lijenosti, nevoljkosti i sl.) te onih fizičke naravi (poput ukočenosti, slabije pokretljivosti, povećanja tjelesne težine, srčanih bolesti, osteoporoze, padova i dr.).
Svjesno disanje
Dišemo uglavnom automatski, plitko i kratko. No, kod boli usmjerenost na disanje i duboko, polako disanje djeluje opuštajuće i pruža osjećaj kontrole svog tijela. Većina napetosti, boli i nepokretnosti uzrokovana automatskim, plitkim disanjem može se ublažiti prakticiranjem svjesnog, dubokog, trbušnog disanja. Osim toga, svjesnim disanjem popravljamo i držanje tijela što također može biti uzrok boli ili nelagode u tijelu (ukočenosti vratnih mišića, boli u leđima i dr.).
Kvalitetan san tijekom noći
Budući da bol obično intenzivnije osjećamo prilikom mirovanja mnogi ljudi koji žive s kroničnom boli znaju izbjegavati odlazak na spavanje. No, nedostatak sna može pogoršati bol i stoga je važno održavati higijenu spavanja – odlaziti na spavanje prije ponoći i ustajati svaki dan ujutro u isto vrijeme.
Druženje
Ne postoji niti jedan medicinski čimbenik koji na zdravlje ima veći utjecaj od bliskosti. Kronična bol može nas udaljiti od drugih (možemo početi izbjegavati ljude). Održavanje bliskih odnosa sa članovima obitelji i prijateljima može pomoći da se osjećamo bolje. Možemo prakticirati kraće posjete i druženja, kad ne možemo izaći možemo obaviti telefonski razgovor.
Opuštanje
Prakticiranje neke od tehnika opuštanja pomaže kod boli. Odabir tehnike ovisi o osobnim preferencijama i mogućnostima. Na raspolaganju su nam razne tehnike disanja, meditacija, molitva, kreativan rad, što god nas opušta i u čemu uživamo.
Pozitivan stav
Trpjeti bol je zamorno. Zbog boli možemo biti razdražljivi, neraspoloženi, tjeskobni, depresivni. Sva ta, nazovimo ih niska raspoloženja, guraju nas u začarani krug neraspoloženja i patnje. U teškoj situaciji iznimno je zahtjevno biti i ostati pozitivan no, živimo u svijetu prirodnih zakona i mi smo dio prirode i kad nismo u mogućnosti dokučiti tu zakonitost.
Glazba
Glazbena terapija klinički je potvrđena kao učinkovita pomoć u izražavanju svojih osjećaja, ublažavanju stresa i straha strah i boli. Uz glazbu se osjećamo sretniji.
Uz to, glazba značajno povećava učinkovitost niza lijekova. Tijekom jednog istraživanja liječenje ibuprofenom uz pomoć Mozartove glazbe dovelo je do 93% smanjenja otekline od onog izazvanog samo ibuprofenom, dok je kanabidiol bio 21% učinkovitiji u kombinaciji s glazbom. Pomoću glazbe bol se može liječiti s manjom količinom lijekova. Još nije precizno utvrđen mehanizam liječenja glazbom. Povezuje se to s smanjenjem hormona stresa za slušanja glazbe, a utvrđeno je i da glazba poboljšava regulaciju protupalnih proteina te pomaže u razvoju novih neurona u mozgu.
Kreativan rad
Udubljivanje u aktivnost u kojoj uživamo može preusmjeriti tijek misli i pažnju s boli i time je umanjiti. Uz to, kreativan rad ispunjava, usredotočuje, vraća nas nama samima.
Dijeljenje s drugima
Ponekad pomaže podijeliti s nekim svoju bol. To može biti bliska osoba, osoba koja i sama prolazi kroz nešto slično ili stručna osoba (psiholog, psihoterapeut, psihijatar, liječnik) ili duhovnik.
Na Internetu se nalazi niz grupa koje okupljaju osobe koje su imale slična iskustva, a tu su i Grupe podrške za određene skupine ljudi (za onkološke bolesnike, za ovisnike i sl.).
Sve navedeno neće jednako pomagati svakome. Nešto će pomoći nekome. Upravo zato trebamo osluškivati svoje tijelo i svoj unutarnji glas. Isprobati, pokušati, ustrajati…
Photo by RODNAE Productions from Pexels