Ljudi su socijalna bića motivirana okružiti se ugodnim podražajima. Jednoglasno, moglo bi se reći kako je osmijeh definitivno društveno poželjna karakteristika karakterno privlačnih osoba. Njime, između ostalog, često prenosimo ugodnu emociju i dobre namjere. Zahvaljujući osmijehu, određenu osobu možemo doživjeti pristupačnijom te bi većina nas vjerojatno prvo prišla osobi koja zrači „pozitivnom energijom“ nego pak onoj koja djeluje namrgođeno ili pak ima neutralan izraz lica koji ipak toliko ne poziva na socijalizaciju.

Međutim, što ako pristupačnost, privlačnost i ugodna atmosfera nisu dovoljni razlozi da se i sami trudimo više smiješiti?

U tom slučaju, možda je vrijeme za razmatranje posljedica koje osmijeh ima na zdravlje pojedinca. Naime, iako je osmijeh besplatna sitnica koju si možemo svakodnevno priuštiti (ili barem nastojati uspjeti u tome), njegove posljedice nisu nezamjetne. Odnosno, prednosti smiješenja se protežu od preventivnih, pa do terapijskih vrijednosti.

Što je u podlozi osobne dobrobiti smiješenja? (Spector, 2017; Stibich, 2021)

  • Smijeh djeluje kao ublaživač stresa.

Zahvaljujući osmijehu, u mozgu se događaju određene kemijske reakcije koje dovode do izlučivanja dopamina čija je važna uloga povećati osjećaj sreće, zatim serotonina koji je značajan za smanjenje stresa te dopamina čije su niske razine, kao i niske razine serotonina, povezane s depresijom.

  • Osmijehom možemo podići raspoloženje.

Aktivacija mišića koji su zaslužni za smijanje može zavarati naš mozak, u čemu ponovno ulogu imaju i neurotransmiteri (dopamin, serotonin). Stoga se putem fizičkog procesa smijanja može kreirati i emocionalno stanje sreće.

  • Smiješenje je zarazno.

Zašto se ne bismo htjeli osjećati sretnima i donositi sreću drugim ljudima svojom pojavom? Naime, kada se smiješimo ne podrazumijeva se da ćemo podići samo vlastito raspoloženje, već da također možemo pozitivno utjecati i na tuđe raspoloženje. Razlog tome je emocionalna zaraza koje smo većinom nesvjesni. Konkretno, u ovom slučaju naš mozak uočava i interpretira tuđu facijalnu ekspresiju (osmijeh), što može dovesti do mimike osmijeha.

  • Osmijeh doprinosi funkcionalnosti imunološkog sustava, može smanjiti krvni pritisak i reducirati bol.

Dakle, smiješenje ne ide u korist samo psihičkom zdravlju, već i fizičkom. Shodno tome, osmijeh doprinosi efikasnosti imunološkog sustava jer nas dovodi u stanje veće relaksacije. Osim toga, iako točan mehanizam nije prepoznat, osmijeh može smanjiti otkucaje srca tijekom stresa. Smijanje snižava krvni pritisak, unatoč tome što inicijalno uzrokuje porast u brzini disanja i otkucaja srca. Naposljetku, ponovno zahvaljujući endorfinu i serotoninu, osmijeh može poslužiti kao ublaživač fizičke boli.

            No, ponekad je teško naći razloge za smijeh.

Iz tog razloga je utješna činjenica kako osmijeh ne treba biti iskren, već je samo bitan čin aktivacije facijalnih mišića. Istraživanje koje se bavilo proučavanjem efekata prisiljenog smijanja na raspoloženje i njegovu usporedbu s drugim aktivnostima koje potencijalno poboljšavaju raspoloženje, također je otkrilo kako su i smijanje i lagano smiješenje uspjeli pojačati pozitivni afekt (Neuhoff i Schaefer, 2002). Štoviše, neki istraživači predlažu kako bi tehnike simuliranog smijeha trebale biti uključene u tradiconalnu kliničku praksu zbog njihovih pozitivnih učinaka (Mora – Ripoll, 2011).

Stoga, iznimno je važno da si priuštimo osmijeh apsolutno svaki dan!

Napisala: Tihana Poslon

IZVORI:

Mora-Ripoll, R. (2011). Potential health benefits of simulated laughter: A narrative review of the literature and recommendations for future research. Complementary Therapies in Medicine19(3), 170-177.

Neuhoff, C. C. i Schaefer, C. (2002). Effects of laughing, smiling, and howling on mood. Psychological reports91(3_suppl), 1079-1080.

Spector, N. (2017., 28. studenog). Smiling can trick you brain into happiness – and boost your health. Better by Today.

Stibich, M. (2021., 2. travnja). Top 10 Reasons to Smile Every Day.Verywell Mind.

Fotografija: Unsplash

Podijelite s prijateljima