Demencija

Demencija je bolest koja se najčešće javlja kod osoba starije životne dobi no, ne mora biti nužno vezana uz starenje. Ona nastaje kada u mozgu pogođenom bolešću dolazi do propadanja kognitivnih funkcija, u obimu većem i bržem nego što je očekivano kod normalnog starenja.

Demencija utječe na sposobnost obrađivanja misli odnosno djeluje na pamćenje, mišljenje, orijentaciju, rasuđivanje i govor te brže fizičko propadanje. Svi oblici demencije bez obzira na uzročnike, su terminalni, a životni vijek tih osoba u prosjeku je osam do dvanaest godina nakon postavljanja dijagnoze. Brzina napredovanja bolesti ovisi o obliku demencije, o osobi koja je njome pogođena i reakciji obitelji i okoline na bolest. Nažalost, osoba i okolina najčešće shvate da nešto nije u redu kada je bolest već u uznapredovaloj fazi jer početni simptomi bolesti najčešće se olako shvate ili se smatraju normalnom posljedicom starenja.

Važno je znati da  se kognitivni simptomi demencije razlikuju od osobe do osobe, a najčešće se očituju kroz teškoće s kratkoročnim pamćenjem i prisjećanjem nedavnih događaja, pomanjkanjem koncentracije, poremećajem u planiranju i organizaciji. Osim toga, osobe počinju imati problema prilikom odlučivanja, rješavanja problema ili tijekom izvršavanja zadataka koji su im do nedavno bili jednostavni. Uz to osobe počinju imati poteškoće u razumijevanju onoga što im je rečeno ili se počinju teže izražavati.

Dementne osobe imaju vrlo često promjene raspoloženja: lako se uzrujaju, rastuže i osamljuju te vide stvari kojih nema (vizualne halucinacije ) ili vjeruju u stvari koje nisu istinite (deluzije /sumanutost).

Najčešći tipovi demencije su Alzheimerova bolest, vaskularna demencija, mješovita demencija, demencija s Lewyevim tjeleščcima i frontotemporalna demencija.

Pojava demencije kod bliske osobe za okolinu može uzrokovati pojavu novih stresora s kojima se dosada nisu susretali i čiji budući razvoj im je neizvjestan.

Prvenstveno je teško prihvatiti činjenicu da osoba koja je do sada, više ili manje, djelovala integrativno i samostalno te koja je sa svojim utjecajem, radom i zalaganjem doprinosila opstanku i razvoju grupe, počinje iskakati ili odjednom iskoči iz uobičajenog načina djelovanja.

S vremenom, ovisno o tipu demencije, počinju se mijenjati uobičajeni obrasci ponašanja grupe – najčešće i najviše unutar obitelji koja ima najuže emocionalne i materijalne veze s dementnom osobom.

Često dolazi do neslaganja o tome kako se brinuti o dementnoj osobi. Postavljaju se pitanja: tko će preuzeti brigu o dementnoj osobi, treba li angažirati stručnu osobu za njegu dementne osobe, zadržati osobu kod kuće ili je smjestiti u neku od ustanova za pružanje skrbi dementnim osobama, tražiti pomoć socijalnih radnika i sl.?

Unatoč tome što pojava demencije za užu okolinu predstavlja povećanu pojavu stresora, okolina treba biti svjesna da, koliko god je njima teško, oboljeloj osobi je još teže, stoga je važno pravovremeno reagirati i započeti liječenje kako bi se ublažile posljedice demencije. Osobe koje pate od demencije, u početku su svjesne toga i njihova nemoć im može djelovati zastrašujuće. Prvenstveni cilj uže okoline i osoba koje sudjeluju u liječenju dementne osobe trebao bi biti da se oboljeloj osobi u što većoj mjeri osigura kvaliteta života. Osobi s demencijom podršku je najlakše pružiti u vlastitom domu kako bi što dulje ostala samostalna, osim toga važno je raditi na integraciji takvih osoba u društvu te im pružati puno podrške, pažnje i prije svega ljubavi.

Vedrana Pranić

Literatura :                                                                                                                                    

• James,J. i sur. (2018.); Najbolja skrb za osobe s demencijom u bolničkim uvjetima- Praktični vodič. Zagreb; Medicinska naknada, klinika za psihijatriju Vrapće

• Kolarić, B.  i sur. : Komunikacija s osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti i drugih demencija – priručnik za formalne njegovatelje. Preuzeto s https://stampar.hr/sites/default/files/Gerontologija/2020/Gerontoknjige/komunikacija_s_osobama_oboljelim_od_demencije_-_prirucnik_za_formalne_njegovatelje_2020.pdf
• Matoz, W. (2018 )Vrste demencija. Preuzeto s: https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/31194/Vrste-demencija.html
• Mimica, N.  i sur. (2018 ) Najbolja skrb za osobe s demencijom u bolničkim uvjetima. Zagreb : Medicinska nakladaić,
• Vidučić, M. (2018) Što je zapravo demencija?.Preuzeto s : https://demencija.net/a/sto-je-zapravo-demencija
• VVVCVVidr. : Komunikacija s osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti i drugih demencija – priručnik

Photo by Kindel Media from Pexels