Prepoznavanje i dijagnosticiranje depresije

Depresija često ostaje neprepoznata ili neliječena. Katkad liječnici ne uoče povezanost tjelesnih simptoma poput umora, glavobolje, boli, nesanice i depresije. Također, osobe koje boluju od depresije često negiraju ili umanjuju vlastite simptome ili ih pripisuju stresu. Mnogo ljudi izbjegava odlazak liječniku jer povezuje depresiju s nedostatkom snage volje ili karaktera. Premda je stigma psihičkih bolesti svakim danom sve manja, mnoge osobe i dalje izbjegavaju liječničku pomoć strahujući od osude okoline. Također, mnoge se osobe pitaju hoće li njihovi osobni podatci ostati povjerljivi.

Depresija je među liječnicima i laicima konačno prepoznata kao medicinska bolest, Stoga, prepoznavanje i postavljanje dijagnoze depresije postaje sve točnije.

Koji su upozoravajući znaci?

Svatko od nas katkad se osjeća depresivno. Sniženo raspoloženje je normalna reakcija na smrt bliskog prijatelja, prekid emocionalne veze, gubitak radnog mjesta ili preseljenje. Većina se osoba oporavi nakon kraćeg razdoblja. Posumnjajte na razvoj depresije kad osjećaji tuge, usamljenosti, razdražljivosti i umora ostanu dulje vrijeme. Depresija se može pojaviti nakon stresnog događaja, ali katkad i bez vidljivog razloga. Simptomi se mogu pojaviti naglo ili postupno tijekom nekoliko mjeseci ili čak godina. Znakovi i simptomi depresije mogu biti vrlo promjenjivi i često ne slijede neki ustaljeni redoslijed. Ustvari, možete bolovati od depresije, čak i ne osjećajući da ste “depresivni”. Tada se depresija može očitovati razdražljivošću, te gubitkom interesa ili zadovoljstva u dotad uobičajenim aktivnostima.

Depresija se može očitovati nekim od sljedećih simptoma:

Dugotrajna tuga. Možete se osjećati loše, tužno ili prazno. Možete stalno plakati ili se osjećati tupo, ni radosno, ni tužno.

Razdražljivost. Razdražljivi ste i smetaju vas sitnice koje vas nikad prije nisu smetale.

Tjeskoba. Možete biti neuobičajeno nervozni, zabrinuti ili zaokupljeni sitnicama, od buhe praviti slona. Možete biti neuobičajeno nervozni, zabrinuti ili zaokupljeni sitnicama, od buhe praviti slona. Možete osjećati nemir, mučninu ili tremu.

Gubitak interesa ili zadovoljstva u životu. Možda vam više neće biti ugodno družiti se s ljudima, baviti se hobijima ili aktivnostima u kojima ste dosad uživali.

Zanemarivanje obveza i brige o sebi. Možda ćete primijetiti da zaboravljate platiti račune, zaostajete s poslom ili posvećujete manje pažnje vlastitom izgledu.

Promjene apetita. Možete izgubiti apetit i tjelesnu težinu ili se isto može povećati.

Smetnje spavanja. Možete imati poteškoće usnivanja, učestalo se buditi tijekom noći ili rano ujutro, te ne moći više zaspati. Možete imati povećanu potrebu za snom, previše spavati i provoditi većinu dana u krevetu.

Umor i gubitak energije. Možete se cijelo vrijeme osjećati promoreno, bez energije. Pokreti tijela, pa čak i govor, mogu biti izrazito usporeni.

Smetnje koncentracije, pozornosti i pamćenja. Možda se nećete moći koncentrirati i zadržati pozornost. Provođenje zadataka kod kuće, na radnom mjestu postaje otežano. Teško donosite čak jednostavne odluke. Lako zaboravljate stvari.

Nagle promjene raspoloženja. U kratkom razdoblju možete osjećati izrazite i nagle promjene raspoloženja, od euforije do očaja.

Osjećaj bespomoćnosti. Možda ćete osjećati kako ne možete kontrolirati vlastiti život. Osjećate kako se više ne možete nositi sa stresom. Postajete ovisni o drugim ljudima, čak i pri rješavanju jednostavnijih zadataka.

Osjećaj beznađa. Možda nećete moći pronaći svijetlu i pozitivnu stranu vaše budućnosti. Bit ćete uvjereni u trajnost takvog stanja. Nitko vas ne može uvjeriti u trajnost takvog stanja. Nitko vas ne može uvjeriti da će se vaš život poboljšati. Ne možete pronaći nikakvu motivaciju, te počinjete razmišljati ima li uopće smisla živjeti.

Osjećaji bezvrijednosti i krivnje. Možda ćete se osjećati manje vrijedni od drugih, što može rezultirati povlačenjem iz društva. Možda ćete osjećati krivnju bez osobitog razloga. Nešto što se dogodilo prije mnogo godina i nije vam dosad smetalo, sada može postati brigom i teretom krivnje.

Trajno negativne misli. Možete postati pesimistični, izgubiti samopoštovanje i vjeru u bolju budućnost. Fraze poput ” Nisam dovoljno dobar/dobra”, “Nisam dovoljno sposoban/sposobna” i “Koja je svrha?” mogu postati uobičajene u svakoj situaciji.

Tjelesni simptomi koji ne odgovaraju na liječenje. Glavobolje, probavne smetnje i kronična bol često su povezani s depresijom.

Pojačana konzumacija alkohola, lijekova ili droga. Osobe oboljele od depresije često ublažavaju vlastite tegobe povećanom konzumacijom alkohola, lijekova ili droga. Kako sva navedena sredstva mijenjaju moždanu aktivnost, uglavnom pogoršavaju depresiju.

Samoubilačke misli. Ukoliko počnete razmišljati o samoubojstvu, posjetite obiteljskog liječnika, psihijatra i podijelite misli s nekim bliskim.

Bez obzira koliko se činilo teškim, pomoć i olakšanje simptoma depresije su mogući.

Tekst preuzet Mayo Clinic o depresiji, dr. Keith Kramlinger, Medicinska naklada, Zagreb 2005.

Fotografija: Pixabay