Obveze poduzetnika prema državi

Svi organizacijski oblici poslovanja dužni su imati uredno knjigovodstvo kojim prate poslovne događaje. Trgovačko društvo mora voditi dvojno knjigovodstvo, a obrtnik može voditi jednostavno knjigovodstvo, odnosno knjigu primitaka i izdataka (naplaćenih prihoda i plaćenih troškova). Na osnovu podataka iz računovodstva poduzetnik može ranije uočiti poslovne probleme i djelovati preventivno. Financijski sustav
može biti učinkovit samo ako se menadžer koristi informacijama iz financijskih izvješća kao podlogom za planiranje, nadzor i upravljanje poduzećem. Osnovna financijska izvješća su Račun dobiti i gubitka, Bilanca i Novčani tijek.
U svom poslovanju poduzetnik će se susresti s nizom poreza (porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit, porez na tvrtku i dr.) i doprinosa (doprinos za mirovinsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za ozljede na radu, doprinos za zapošljavanje, doprinos za općekorisnu funkciju šuma / 0,0525 % od ukupnog prihoda i dr.). Dio njih vezan je za promet, dio za isplatu plaća, dio za dohodak ili dobit.
Za svaki porez i doprinos postoje izvještaji koji se predaju u poreznu upravu, mirovinsko osiguranje, REGOS (središnji registar osiguranika), Financijsku agenciju, trgovački sud i druge institucije.

Porez na dodanu vrijednost
Porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća temeljem prometa i razlike u cijeni u određenom obračunskom razdoblju. Poduzetnik početnik koji je tek registrirao svoju djelatnost može izabrati želi li ući u sustav PDV-a ili ne. Kada promet u određenoj godini premaši iznos od 85.000 kn, poduzetnik u idućoj godini mora ući u sustav PDV-a.
Kod popunjavanja obrasca za prijavu u sustav poduzetnik bira obračunsko razdoblje PDV-a (mjesečno ili tromjesečno / tromjesečni obveznik obračuna PDV-a mora prijeći na mjesečni obračun ukoliko je tijekom protekle godine ostvario prihode od prodaje veće od 300.000,00 kuna).
Obračun poreza na dodanu vrijednost kod obrtnika se vrši samo za plaćene i naplaćene račune, a kod trgovačkog društva za sve izdane i primljene račune u obračunskom razdoblju (1 mjesec ili 3 mjeseca).

Porezi i doprinosi kod isplate plaća
Doprinosi kod isplate plaća dijele se u dvije grupe: doprinosi iz plaće i doprinosi na plaću. Doprinose iz plaće plaća djelatnik iz svoje bruto plaće, kao i porez i prirez, a doprinose na plaću plaća poduzetnik. Ukupni trošak plaće su dakle zbrojene bruto plaće zaposlenika i doprinos na bruto plaće koji se plaćaju na sumu bruto plaća svih uposlenih. Ukoliko poduzetnik nije u određenom mjesecu isplatio plaće djelatnicima dužan je obračunati i uplatiti doprinose na minimalne plaće.
Iznosi osnovica za obračun doprinosa za određene skupine osiguranika propisani su Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za svaku godinu posebno. Naredbu donosi Ministar financija. Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa ovise o prosječnom iznosu mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u određenom razdoblju prema objavi Državnog zavoda za statistiku.

Obrtnik – vlasnik obrta plaća doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje mjesečno prema visini bruto plaće koja je zakonski definirana.
Ovo vrijedi i za obrtnike koji mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju po nekom drugom temelju (npr. zaposleni u poduzeću, a ujedno i vlasnici obrta).

Tekst preuzet: Poslovanje poduzeća i poduzetničko okruženje; https://www.hzz.hr/UserDocsImages/Business%20enterprise%20and%20entrepreneurial%20environment%20-%20final.pdf

Fotografija: Unsplash