Digitalizacija je globalni trend i prisutan je već godinama. Uviđajući da je prilagodba
poslovanja neizbježna, mnoge organizacije pristupile su digitalnoj transformaciji kako bi se
održale i osigurale svoj daljnji razvoj. Na tom putu, suočile su se s izazovima koju donosi digitalna
preobrazba poslovanja, koja ne znači samo uvođenje nove tehnologije u poslovne procese, već
podrazumijeva i edukaciju ljudi koji novu tehnologiju moraju primijeniti u svom svakodnevnom
radu. Osim toga, uvođenje digitalne tehnologije često zahtijeva i potpunu promjenu u postojećim
procesima i načinima rada. Provedba digitalne transformacije nije ista za svaku organizaciju i ovisi
o vrsti organizacije i o obimu digitalne preobrazbe koju organizacija provodi. Za neke organizacije
to će donijeti manje promjene i zapošljavanje nekoliko novih stručnjaka, a za druge to će biti veliki
zahvat koji će zahtijevati korjenite promjene i zapošljavanje većeg broja ljudi. Da bi se digitalna
transformacija poslovanja uspješno provela, menadžment je dužan osigurati dovoljno sredstava iz
kojih će se financirati svi troškovi koji će nastati u ovom procesu. Menadžment mora postaviti
digitalnu transformaciju kao strateški cilj organizacije, odrediti smjernice i definirati očekivanja,
napraviti jasan plan, postaviti prioritete te osigurati kontinuiranu podršku tijekom cijelog procesa
transformacije.

Hrvatska u digitalnoj preobrazbi

Hrvatska je ravnopravna članica Europske unije, ali kada promatramo stupanj digitalne
preobrazbe, vidimo da na tom polju zaostaje za većinom članica. Provedba i stupanj digitalizacije
u zemljama članicama Europske unije mjeri se analizom DESI (kratica od engleskog naziva „The
Digital Economy and Society Index“), provodi je Europska komisija, a objavljuje se na službenoj
internetskoj stranici Europske unije. Prema rezultatima ove analize za 2019. godinu (Slika 6)
Hrvatska je zauzela 21. mjesto na listi od 29 članica Europske unije. To pokazuje da Hrvatska nije
dovoljno brza i uspješna u provedbi digitalne transformacije, ako je uspoređujemo s ostalim
članicama Europske unije.

Prema najnovijoj DESI analizi koja pokazuje rezultate za 2021. godinu, Hrvatska je naizgled
ostvarila malo poboljšanje, nalazi se na 20. mjestu od 28 članica, ali EU sada ima jednu članicu
manje u odnosu na 2019. godinu tako da je Hrvatska zapravo na istoj poziciji kao što je bila prije
dvije godine. I dalje je bitno niži udio građana koji koriste internet u odnosu na ostale članice EU,
iako se u kategoriji „digitalnih vještina“ za grupu građana koji imaju srednju ili višu razinu
obrazovanja, Hrvatska nalazi iznad prosjeka Europske unije. Hrvatska napreduje u iskorištavanju
internetskih usluga pa sve više poslovnih organizacija koristi internetsku prodaju iako je to i dalje
na nižoj razini od ostalih članica EU. Međutim, Hrvatska i dalje ima slabije rezultate u području
provedbe digitalizacije javnih usluga u odnosu na ostale članice EU.
Unatoč činjenici da je Hrvatska nisko rangirana u kategoriji digitalizacije poslovanja u odnosu
na ostale članice Europske unije, ipak u Hrvatskoj postoje primjeri kompanija koje su shvatile
nužnost i uspješno provele digitalnu transformaciju svojih organizacija koristeći agilni pristup, što
im je omogućilo da idu u korak s naprednim digitalnim trendovima i zadrže vodeće pozicije na
tržištu.

Preuzeto iz: Fabijanec, Karlo; Agilnost i agilna transformacija menadžementa; Završni rad
2022; Sveučilište Sjever

Fotografija: Unsplash

Podijelite s prijateljima