Aktivno i zdravo starenje

Principi zdravog, aktivnog starenja odgovaraju na zahtjeve zdravog, neovisnog i produktivnog života starijih osoba. U fokusu principa zdravog aktivnog starenja nalazi se preventivni koncept, poglavito prevencija bolesti i nesamostalnosti u starijoj životnoj dobi, što upućuje na vitalnu povezanost zdravlja i aktivnosti starijih osoba.
To naglašava značaj primjene Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe, jer unapređuje i podržava proces zdravog aktivnog starenja.
Suvremeni pristup zdravom, aktivnom starenju promovira intergeneracijsku solidarnost i povezanost. Temelj za primjenu i prihvaćanje koncepta zdravog aktivnog starenja stvara se već u mlađoj dobi kroz vlastite odluke i pozitivna zdravstvena ponašanja. Principi zdravog aktivnog starenja u interakciji su s učinkovitom zaštitom zdravlja temeljenom na Programu preventivnih zdravstvenih mjera za starije osobe.
Gerontološki integralni obuhvat zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj je u cilju provedbe Programa zdravog aktivnog starenja implementirao i Vodič s uputama za aktivno, zdravo starenje.

Vodič o aktivnom, zdravom i produktivnom starenju

a) Stalna tjelesna aktivnost od mladosti do duboke starosti uključuje svakodnevne vježbe disanja i vježbe mišića dna zdjelice zbog sprječavanja nevoljnog mokrenja.
b) Stalna psihička aktivnost – doživotno učenje i stjecanje novih vještina i znanja.
c) Pravilna mediteranska prehrana koja je restrikcijska po kalorijskoj vrijednosti za starije od 65 godina (podrazumijeva unos koji ne smije biti veći od 1500 kcal s obzirom na smanjenje bazalnog metabolizma u starijih osoba) uključuje:
• redovito uzimanje povrća, voća, ribe i bijeloga mesa bez kožice;
• smanjeni unos „5 B“ u hrani: bijelo brašno, bijeli šećer, bijela riža, sol, mast;
• unos do 2 litre dnevno nezaslađene tekućine, najbolje čiste vode. Poželjno je hranu pripremiti u pravilu lešo i bez zaprške, izbjegavati pohanu i prženu hranu te uzimati dnevno samo 1 decilitar crnog vina uz obrok (uz individualni gerontološki pristup).
d) Sprječavati debljinu, a osobito pothranjenost u starosti.
e) Nepušenje i neovisnost o lijekovima, alkoholu, opijatima, crnoj kavi i drugim sredstvima ovisnosti.
f) Stalna radna aktivnost i nakon umirovljenja.
g) Optimistično življenje – smijati se i biti što vedriji; ne kriviti druge za vlastite neuspjehe.
h) Širenje dobrote i ljubavi za obitelj, za mlade i starije oko sebe te za posao koji se obavlja; seksualna aktivnost kao sastavnica ljubavi ne poznaje dobnu granicu.
i) Izbjegavanje osamljenosti, razvijanje komunikacije, vježbanje prilagodbe na stresne događaje.
j) Osobna i okolišna higijena, higijena zubi i zubala, redovito obrezivanje noktiju na rukama i nogama; uklanjanje barijera, kliznih i mokrih površina u kući i okolišu radi sprječavanja padova i ozljeda.
k) Neprihvaćanje predrasuda i neznanja o starenju i starosti kao bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima (samo svaka 5. starija osoba ovisna je o tuđoj skrbi zbog funkcionalne onesposobljenosti).
l) Pridržavanje uputa liječenja i uzimanja lijekova pod nadzorom liječnika.
m) Prijenos umijeća, znanja, radnog i životnog iskustva na mlađe i druge starije. Realizaciji integralnih gerontoloških programa u zaštiti zdravlja starijih ljudi značajno doprinosi osnivanje Gerontoloških centara, multifunkcijskih centara neposredne izvaninstitucijske skrbi za starije u lokalnoj zajednici gdje oni žive.
Gerontološki centri se često nalaze pri domovima za starije, a osnovni cilj njihove djelatnosti je zadržati stariju osobu što je duže moguće u njenom prebivalištu uz obitelj.
Gerontološki centri su model izvrsnosti rada sa starijima koji osigurava očuvanje funkcionalne sposobnosti starijih i sprječava te odgađa institucijsku skrb za starije.
Također doprinose gospodarskom razvoju cjelokupne zajednice u kojoj starija osoba reaktiviranom ulogom živi i stvara te promovira zdravo, aktivno, produktivno starenje.

Dnevni boravci za starije osobe također su usmjereni konceptima zdravog aktivnog starenja, osobito u cilju izbjegavanja pasivnosti i osamljenosti starijih osoba
Brojne su aktivnosti interdisciplinarne djelatnosti rada Gerontoloških centara: učenje o starosti i starenju, štetnim čimbenicima bolesnog starenja, nastavku radnih aktivnosti i nakon odlaska u mirovinu, kompjuterske radionice; socijalne, pravne, zdravstvene i psihološke usluge (poduka, savjetovanje, okupacijska i radna terapija, terapeutska gimnastika, sportski tečajevi primjereni starijima i sl.); primjena odabranih zdravstvenih mjera u prevenciji nastanka bolesti u starosti; kulturno-zabavne i rekreativne usluge (dramske, plesne, pjevačke i glazbene grupe, mažoretkinje, radionice starijih sa starijima i mladih sa starijima i sl.); razvijanje novih sposobnosti za očuvanje preostale funkcionalne sposobnosti, dostava obroka i pomoći u kući te druge mjere/usluge.

U cilju razvoja strategije za aktivno zdravo starenje utvrđuju se, prate i proučavaju gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba, negativnom zdravstvenom ponašanju i rizičnim čimbenicima bolesnog starenja.
Poznato je da je kvalitetna zaštita zdravlja starijih osoba uvjetovana s dostupnošću, učinkovitošću i primjerenošću gerijatrijske zdravstvene skrbi uz racionalnu gerijatrijsku potrošnju.
U tome je smislu neophodna trajna izobrazba iz gerontologije i gerijatrije za stručnjake različitih profila, u skladu s hrvatskom i europskom gerontološkom doktrinom.
Provođenje gerontološke profilakse podrazumijeva aktivno participiranje svih provoditelja zaštite zdravlja starijih osoba, uključujući aktivnog starijeg čovjeka.

Tekst preuzet Galić, Slavka ; Tomasović Mrčela, Nada, Priručnik iz gerontologije, gerijatrije i psihologije starijih osoba – psihologije starenja. Medicinska škola Osijek.

Fotografija/ Unsplash