Nije lako odrastati  – iskustvo jedne mame

Čitam o tome koliko su česti pokušaji samoubojstava u djece u periodu od 13, 14 ili 15 godina i svjesna sam koliko je to teško za roditelje. Znam to iz prve ruke, imala sam dvoje pubertetlija. I zaista, taj sedmi razred osnovne škole jedva smo preživjeli, i moj sin i ja.

No, ovdje bih se osvrnula samo na dio razgovora kojeg sam vodila sa sinom…
„Mama, ponekad mi dođe da se ubijem.“ – rekao je jednom prilikom. Znate što sam mu odgovorila? Zastala sam na trenutak da posložim misli u svojoj glavi i rekla sam mu: “U tvojim godinama djeca pomišljaju na samoubojstvo. Ovo nije lagan period u tvom životu. Više nisi dijete, postaješ odrastao i to je teško. Možda se osjećaš neshvaćeno, neprihvaćeno, usamljeno, ljuto… Zbunjen si jer ne znaš kako se ponašati u nekim situacijama. Ne znaš ni što drugi od tebe očekuju. U tvojim godinama i ja sam znala razmišljati o smislu života pa i o samoubojstvu. Voljela bih da znaš da si poseban, da je i ovo dio procesa odrastanja, da uvijek možeš razgovarati sa svojim prijateljima ili sa mnom. Možda će ti se činiti glupo razgovarati s mamom, ali ja te mogu razumjeti možda bolje nego itko, jer te poznajem cijeli tvoj život.“

Kod pubertetlija i adolescenata reakcije roditelja na njihovo ponašanje i tajming mogu biti najvažnije. Ako je dijete neraspoloženo, ljuto, umorno, ne možete ni o čemu razgovarati s njim jer to samo može dovesti nerazumijevanja i do sukoba. Možete ga pustiti na miru da sam, u svom prostoru, procesuira to što ga muči ili odspava, odmori se.

Shvatljivo mi je da roditelji nemaju pojma kako se nositi sa djecom sklonom suicidnom ponašanju i svim ostalim poteškoćama. Mislim da djeca trebaju imati osobu od povjerenja, onu koja ih razumije i pruža podršku. Često se dogodi da se pred stručnim osobama zatvaraju, da ne žele govoriti, čak i to da znaju što točno trebaju reći da bi ovi bili zadovoljni.

Ono što dijete najviše boli je kad osjeti da mu vlastiti roditelj ne vjeruje. Dijete to doživljava kao izraz neprihvaćanja i nevoljenja.

Mama K. B.

Komentar Centra Krugovi:

Pandemija COVID-19, potresi i nestabilna/neizvjesna društveno-politička situacija imaju direktan utjecaj na tjelesno i psihičko zdravlje građana, uključujući djecu i mlade. Znatno je povećana incidencija raznih psihičkih i fizičkih poremećaja, od anksioznosti, depresije, poremećaja hranjenja i drugih.

Iznimno je rastuća i trenutno jako velika potreba za podrškom i za dostupnosti usluga zaštite mentalnog zdravlja posebice među najranjivijim i teže dostupnim skupinama.

Ne smijemo smetnuti s uma da tretman psihičkih poteškoća u dječjoj i adolescentnoj dobi u značajnoj mjeri utječe na duševno zdravlje srednje i starije dobi i da je nužno intervenirati na vrijeme s ciljem prevencije nastanka ozbiljnih psihičkih poremećaja, sada ili u odrasloj dobi.

Svaka osoba (bilo koje životne dobi) koja se nalazi u nekoj životnoj krizi slobodno se može javiti na [email protected] radi psihološke podrške.

Fotografija: Pixabay