Kako je ličnost jedan od konstrukata koji je dominantan u psihologiji, tako su mnogi istraživači pokušali objasniti i definirati njene osnovne elemente. Suvremeno poimanje ličnosti uključuje opisivanje ličnosti kao dimenzija. Te dimenzije se mogu zamisliti kao dužine. Osoba se može nalaziti bilo gdje na toj dužini, bliže jednom ili drugom kraju, ili pak na sredini.

Početna istraživanja ličnosti su podrazumijevala da ljudi u svom jeziku imaju dovoljno riječi kojima se opisuje pojedina dimenzija ličnosti. Temeljna postavka je da se u svakodnevnom rječniku nalaze pojmovi kojima se opisuju razlike među ljudima. Pa su tako istraživači i započeli sa „skupljanjem“ tih riječi kojima se opisuje ličnost, kasnije su ih kategorizirali i uz pomoću njih konstruirali upitnike kojima se danas „otkriva“ ličnost ljudi.

Naravno istraživači su prošli dug put od razmišljanja o razlikama među ljudima do konstruiranja današnjih upitnika ličnosti.

A sada malo povijesnih zanimljivosti. Hipokrat je ličnost opisivao uz pomoć tekućina u tijelu. Tako je osoba koja je imala puno krvi bila sangvik (komunikativni, opušteni, dobro raspoloženi i dr.), žute žuči kolerik (impulzivni, nagli, asertivni i dr.), osoba s puno crne žuči melankolik (sjetni, analitični, samokritični i dr.) i s puno limfe flegmatik (staloženi, usporeni, promišljeni i dr.). Nalazi ove teorije nisu znanstveno potvrđeni, no mogu se smatrati početnim razmišljanjima o ličnosti.

Danas najraširenija terija ličnosti je ona Coste i McCrae i njihov peterofaktorski model. Kao što samo ime kaže u peterofaktorskom modelu ima pet faktora odnosno dimenzija ličnosti. Može se pretpostaviti da je najpoznatija dimenzija ličnosti iz peterofaktorskog modela  EKSTRAVERZIJA (i introverzija na drugoj strani), pri čemu su ekstraverti društveni, komunikativni, asertivni, topli i dr.). Druga dimenzija je NEUROTICIZAM (nasuprot je emocionalna stabilnost). Osobe visoko na neuroticizmu su opisane kao iritabilne, nesigurne, emocionalno reaktivne, vulnerabilne i dr. Treća dimenzija je UGODNOST, koju karakterizira briga za druge, kooperativnost, ljubaznost, povjerenje i dr. SAVJESNOST je četvrta dimenzija. Visoko savjesne osobe su sklone redu, organizirane, oprezne, odgovorne i dr. I posljednja dimenzija je OTVORENOST, koja se naziva i otvorenost prema novim iskustvima, a obuhvaća maštu, kreativnost, postupke i dr.

Sve prethodno spomenute dimenzije su neovisne jedna o drugoj. Što znači, ako je poznato da je neka osoba izrazito ekstrovertirana, na temelju toga se ne može gotovo ništa zaključiti o njenoj savjesnosti ili ugodnosti. Ličnost se opisuje kao relativno trajna, no što ne znači da se u pojedinim situacijama osoba ne može ponašati drukčije nego inače. Na primjer, netko može biti izrazito ekstravertiran sa svojim bližnjima, a pak biti percipiran kao introvert s nepoznatim osobama.

Dimenzije ličnosti pomažu u opisivanju ljudi i omogućuju nam zaključivanje o nečijem ponašanju, ali nam i olakšavaju razumijevanje drugih. Postoji i mnogo drugih teorija koje se razlikuju u broju dimenzija, ali i definiranju istih.

Na internetu se mogu pronaći razni „upitnici“ ličnosti, no s njima treba biti oprezan jer kod pojedinih se ne može sa sigurnošću reći jesu li znanstveno utemeljeni i pružaju li istinite spoznaje. Unatoč tome, mogu biti zabavan alat za koristiti i upoznati samog sebe.

Autorica: Franciska Brizić

Izvori:

Costa, P. T., i McCrae, R. R. (1999). A five-factor theory of personality. Handbook of personality: Theory and research2(01), 1999.

chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://www.medikus.hr/psiha/1582-sangvinikmelankolikkolerikflegmatik.pdf

Izvori fotografija:

https://unsplash.com/photos/gray-concrete-wall-4Fi_4Q6_eFM

Podijelite s prijateljima