Sezonski afektivni poremećaj

Sezonski afektivni poremećaj (engl. Seasonal affective disorder, SAD) naziv je za stanje sniženog raspoloženja i tuge tijekom određenog vremenskog perioda. Zbog simptoma koji podsjećaju na simptome depresije, neki istraživači ovaj fenomen smatraju podtipom depresivnog poremećaja koji je karakterističan za određene godišnje periode.

Zimski sezonski afektivni poremećaj nastaje zbog smanjene izloženosti suncu tijekom perioda kratkih zimskih dana. Zbog nedostatka vitamina D, osobe se mogu suočiti s manjkom energije zbog povećanog lučenja hormona melatonina koji je zadužen za spavanje te poteškoćama u regulaciji serotonina, odnosno neurotransmitera koji regulira pozitivno raspoloženje. Dolazi do gubitka interesa i motivacije za obavljanje aktivnosti u kojima osoba inače uživa, povećane potrebe apetita (posebice za ugljikohidratima). No, postoji i ljetni SAP, ali njegova je prevalencija rjeđa.

Simptomi ljetnog SAP-a uključuju:

• Smanjen apetit
• Nesanicu i probleme sa spavanjem
• Razdražljivost
• Ponekad i agresivno ponašanje
• Osjećaj tjeskobe i unutarnjeg nemira

Sezonski afektivni poremećaj (SAP) kao dijagnoza postoji u DSM-5 (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne bolesti, 5. revizija), a kriteriji dijagnoze jesu pojava depresije u određenom godišnjem dobu, remisija (izostanak simptoma) tijekom ostalih mjeseci te ponavljanje takvog stanja tijekom najmanje dvije uzastopne godine.

Postoji više pristupa liječenju podijeljenih u četiri najčešće kategorije terapija:

• Antidepresivi – potrebni za relegaciju lučenja serotonina
• Terapija svjetlom (fototerapija) – svakodnevno izlaganje jakom (umjetnom) svjetlu
• Vitamin D – niska razina vitamina D povezuje se s depresijom tako da dodatak
• Psihoterapija: najčešće se koristi kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) koja se fokusira na uklanjanje negativnih misli

Bitno je za naglasiti kako SAP može značajno utjecati na kvalitetu života te ju znatno smanjiti zbog čega ga treba shvaćati ozbiljno. Pravovremena dijagnoza i početak tretmana mogu značajno poboljšati svakodnevno funkcioniranje i spriječiti daljnji napredak sezonskog afektivnog poremećaja.

Autorica: Ivana Pende

Literatura:

Keller, M. C., Fredrickson, B. L., Ybarra, O., Côté, S., Johnson, K., Mikels, J., Conway, A. i Wager, T. (2005). A Warm Heart and a Clear Head: The Contingent Effects of Weather on Mood and Cognition. Psychological Science, 16(9), 724–731.Levitan R. D. (2007). The chronobiology and neurobiology of winter seasonal affective disorder.     

Dialogues in clinical neuroscience, 9(3), 315–324. https://doi.org/10.31887/DCNS.2007.9.3/rlevitan

Melrose S. (2015). Seasonal Affective Disorder: An Overview of Assessment and

Treatment Approaches. Depression research and treatment, 2015, 178564. https://doi.org/10.1155/2015/178564

Petković, L. (2024). Zimski blues ili nešto više – što je sezonski afektivni poremećaj? Kako Si? https://www.kakosi.hr/2024/01/29/zimski-blues-ili-nesto-vise-sto-je-sezonski-afektivni-poremecaj/ Pristupljeno 14. svibnja 2025.

Izvori fotografija: Pixabay