Anksiozni poremećaji

Tjeskoba i zabrinutost sastavni su dio života. Većini ljudi nije ugodno kada se nađu čekajući pred vratima, iza kojih znaju da ih čeka bitan ispit. To se događa jer smo suočeni s izazovom i radi toga javlja se strah. Neki imaju sličan osjećaj prije nekog javnog nastupa, rješavajući težak zadatak na poslu ili donoseći bitnu životnu odluku. To su uobičajeni osjećaji koji nas motiviraju da budemo oprezni na nadolazeću situaciju i svatko ih doživljava povremeno. Kada nam ti osjećaji počnu upravljati životom, onda se govori o anksioznom poremećaju. Radi se o stanju kada pojedinac osjeća veliku tjeskobu koja nema objektivan uzrok. Oni su jedni od najčešćih psihičkih poremećaja (u Hrvatskoj 13,7%). Mogu se pojaviti u ranoj dobi, a ako se ne liječi postoji mogućnost pogoršanja, te javljanje drugih mentalnih poremećaja.
Osjećaji koji obilježavaju anksioznost su mentalni (razdražljivost, strah od budućnosti i gubitka kontrole, napetost, nervoza, osjećaj nemira, problem s koncentracijom itd.) i fizički (mučnina, glavobolja, ubrzan rad srca, ubrzano disanje, drhtanje itd.). Osobe koje imaju anksioznost obično se povlače iz situacija koje im potiču te osjećaje te stoga sebi time otežavaju svakodnevni život. U anksiozne poremećaje se još svrstavaju panični poremećaji, specifične fobije, socijalna fobija i opsesivno-kompulzivni poremećaj.
– Panični napadaji se događaju neočekivano i to su napadaji velikog straha koji doživljavaju svoj vrhunac u roku par minuta. Sam napadaj panike ne upućuje odmah na panične poremećaje. Ljudi koji su ih doživjeli opisali su ih kao osjećaj „umiranja“ ili su mislili da će „poludjeti“. Fizički procesi koji se tada javljaju su gušenje, jako lupanje srca, suhoća u ustima i sl. Oni koji su ih doživjeli pokušavaju ih izbjeći time da izbjegavaju mjesta, događaje i situacije koje ih podsjećaju na te trenutke, te im to otežava svakidašnji život.
– Specifične fobije su iracionalni strahovi. Iako oni koje pate od toga znaju da su njihovi strahovi iracionalni, pokušavaju izbjegavati određene situacije ili objekte npr. strah visine, leta, krvi, specifičnih životinja, prirodnih pojava, zatvorenog prostora itd. Ljudi koji boluju od navedenog mogu proživjeti iste simptome kao oni koji boluju od napadaja panike.
– Socijalna fobija je strah od ljudi i socijalnih situacija. To obilježava strah od društvenih situacija i nepoznatih ljudi jer osoba misli da će završiti negativno, tj. da će ju netko osramotiti, poniziti ili osuđivati. Radi toga pojedinci izbjegavaju takve situacije i time utječe na svoj svakodnevni život.

– Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) obilježavaju prisilne misli/opsesije i radnje/kompulzije. Oboljeli se ne mogu oduprijeti tim mislima i poduzimaju određene mjere kako bi ih zaustavili. Primjer za to su misli o nečistoći što dovodi do prisilnog kompulzivnog čišćenja (pranja ruku).

Anksiozni poremećaji često su oboljenje u današnjem svijetu i bitno je da ih se na vrijeme prepozna te potraži pomoć. Liječe se psihoterapijom, lijekovima ili kombinacijom jednog i drugog!

Napisala: Marta Penava

Fotografije preuzete s: Unsplash

Izvori:
https://www.nimh.nih.gov/health/topics/anxiety-disorders/
https://www.nimh.nih.gov/health/statistics/any-anxiety-disorder