Blagdani za naše starije

Blagdani su razdoblje u kojem su usamljeni usamljeniji nego inače, vrijeme kad su potrebniji socijalne podrške i osjećaja koje ona pruža. Zato je važno da da smo uz naše starije (djedove i bake, majke i očeve, tete, stričeve i dr.), fizički i u mislima.

Važno je odvojiti vrijeme za druženje kroz posjetu i razgovor i druge čine pažnje i ljubavi.

Današnje starije stanovništvo živi prilično drugačijim životom od onog kojim se živjelo prije par desetljeća. Uslijed modernizacije života, masovnog odlaska u gradove i pada broja stanovništva u ruralnim krajevima i manjim mjestima, smanjivanja obitelji i drugih društvenih promjena i načini druženja i međugeneracijskog komuniciranja značajno su se izmijenili, između ostalog.

Dio starijih ostao je živjeti u ruralnim krajevima, dok im djeca i unuci žive u gradovima lijepe naše ili pak u inozemstvu. Viđaju se za blagdana i godišnjih odmora, možda par puta godišnje. Dio starijih sugrađana živi u gradskim sredinama, pretežito u stanovima. U gradskim sredinama više je prilika za druženje no, usprkos tome sve je više usamljenih starijih osoba koje dane provode same, u svojim stanovima, ispunjavajući vrijeme oskudnim aktivnostima i rijetkim susretima s drugim ljudima.

Epidemiološka situacija zadnje dvije godine dodatno je pogoršala situaciju u kojoj se nalazi većina starijih osoba. Da bi sačuvali fizičko zdravlje morali su se i morali smo ih izolirati, a samo je pitanje kako će se to dugoročno odraziti na njihovo zdravlje.

U starijoj dobi socijalna mreža smanjuje se, s njom i socijalna podrška. U isto vrijeme potreba za njom ne jenja. Zapravo, često se i poveća. Ona uključuje:

• emocionalnu podršku – za ljubavlju, prihvaćanjem, povjerenjem, brigom od strane članova obitelji i prijatelja
• informacijsku podršku – savjet, prijedlog, iskustvo, informaciju
• instrumentalna/praktična podrška odnosi se na konkretnu pomoć koju primamo od nekoga (prijevoz, pomoć oko kućanskih poslova, priprema obroka, financijska pomoć i dr.)
• druženje/pripadnost grupi (npr. udruzi umirovljenika, zboru, neformalnoj grupi prijatelja ili sl.)

K tome razlikujemo:

• očekivanu socijalnu podršku – onu za koju smo uvjereni da nam je netko može pružiti, što u stvarnosti ne mora biti slučaj, daje nam osjećaj kako nismo sami
• stvarnu socijalnu podršku –  onu koju uistinu primamo

Preveliki jaz između očekivane i stvarne socijalne podrške može dovesti do većeg nezadovoljstva i osjećaja napuštenosti, prepuštenosti, usamljenosti i konačno do depresije. S druge strane, što su očekivana i stvarna socijalna podrška bliže osoba je zadovoljnija, osjeća se povezanije, uključenije i boljeg je mentalnog zdravlja.   

Druženje starijih i sa starijima nije nužno vezano za brigu o njima. Svakodnevno druženje u vidu razgovora također je iznimno važan čimbenik zadovoljstva životom starije osobe i njena zdravlja. Pod svakodnevnim druženjem podrazumijeva se klasičan oblik fizičkog druženja, ne ono preko društvenih mreža, putem pametnih telefona ili računala. U nedostatku stvarnog susreta i telefonski će razgovor poslužiti no, ništa ne može dugoročno zamijeniti stvarnu fizičku prisutnost.   

Niz istraživanja pokazalo je važnost druženja osobito kod starijih ljudi. Ostvarivati međuljudske kontakte pomaže u očuvanju mentalnih funkcija i emotivnog zdravlja, a djeluje i na jačanje imunosnog sustava i cjelokupno zdravlje.

Nabrojat ćemo samo neke pozitivne aspekte druženja:

• snižava krvni tlak
• smanjuje rizik od nastanka ili pogoršanja kardiovaskularnih tegoba
• smanjuje rizik od nastanka malignog oboljenja
• smanjuje rizik od artritisa i osteoporoze
• smanjuje rizik od demencije
• smanjuje rizik od nastanka Alzheimerove bolesti
• smanjuje mogućnosti za razvoj psihičkih poremećaja/smetnji/bolesti
• produžuje životni vijek i njegovu kvalitetu

Također je važno da ih potičemo na aktivnosti koje imaju na raspolaganju u svojoj zajednici. U ruralnim sredinama tih je aktivnosti manje, u gradskim značajno više (udruge, knjižnice, klubovi, učilišta za starije i sl.). Tu na snagu stupa tzv. informacijska podrška koja se ogleda u saznavanju mogućnosti i instrumentalna u realizaciji uključivanja. Za fizički zdravu osobu nema izgovora za neuključivanje.

Blagdani su vrijeme za obitelj – roditelje, djecu, unuke, sestre, braću, stričeve, tete i druge. Nitko ne bi trebao biti sam.

Photo by Mâide from Pexels
Photo by Harun Tan from Pexels
Photo by Pixabay