Blagotvorni učinci glazbe

Jeste li već čuli rečenicu: „Pjevaj da ti prođe!“?

Glazba se primjenjuje u liječenju bolesti i poteškoća već tisućama godina. Najstariji primjeri za to se mogu pronaći u egipatskim medicinskim papirusima, Bibliji, grčkoj medicinskoj praksi… Odavno je prepoznato da određeni zvukovi, tonovi i ritmovi mogu ojačati um, osloboditi kreativnost duha pa čak i iscijeliti tijelo. Don Campbell je tu čudesnu pojavu nazvao Mozart efekt i u istoimenoj knjizi izložio brojna istraživanja koja su potvrdila blagotvorne učinke glazbe (ne samo Mozartove) na emocionalnu, misaonu pa i tjelesnu razinu čovjeka.

Pjevanje, ritam i zvuk izazivaju ugodu jer potiču tijelo na proizvodnju endorfina (hormon sreće). No vibracije zvuka zapravo djeluju na sve procese u mozgu i utječu na sve tjelesne stanice i organe. Istraživanja su pokazala da glazba djeluje povoljno na stanje svjesnosti, osjećaje, harmoniziranje desne i lijeve polutke mozga, na rad srca, krvni tlak, disanje i druge procese koji se odvijaju u tijelu.

Još zanimljivije, postoji znatna količina dokaza da zvuk može stimulirati fetus te da djeca taj zvuk mogu prepoznati nakon rođenja. Djeca koja slušaju glazbu u prenatalnom razdoblju, kasnije su znatno naprednija u grubim i finijim motoričkim aktivnostima, u lingvističkom razvoju, nekim vidovima tjelesno-osjetilne koordinacije i dijelu misaonog ponašanja. Stimulacija glazbom može ubrzati razvoj djeteta, potaknuti na sisanje i utjecati na dobivanje tjelesne težine te na smanjenje boli.

Nadalje, djeca koja pohađaju dodatne glazbene satove i sviraju neki instrument, pokazuju veće samopouzdanje, bolji intelekt i društvenu prilagodbu te pozitivnije stavove. Bavljenje glazbom ima pozitivan utjecaj na sazrijevanje, psihički i društveni razvoj djece.

 

„Jednako kao što humus u prirodi omogućuje rast,

 elementarna glazba djetetu pruža moći koje drugačije ne bi razvilo.“

(Carl Orff)

 

U doba adolescencije muziciranje predstavlja značajan doprinos razvoju identiteta. Tinejdžeri slušaju glazbu iz raznih razloga: da bi im prošlo vrijeme, da bi smanjili dosadu, opustili se ili odvratili pažnju od briga i problema. Tijekom tih godina glazba je često utočište OD učenja, no umirujuća i opuštajuća glazba mogla bi pomoći i PRI učenju. Naime, istraživanja su pokazala da se riječi i upute lakše pamte kada ih prati glazba. Glazba tako može pomoći djeci s poteškoćama u učenju da lakše usredotoče pažnju i povećaju period koncentracije.

Glazba utječe i na ljudsko ponašanje. Određeni tip glazbe može potaknuti ljude da smirenije i bez nereda odlaze s velikih javnih događanja (utakmice, koncerti itd.), a može i povećati toleranciju kod ljudi koji moraju relativno dugo čekati u redovima ili izazvati osjećaj ugode i sigurnosti na javnim mjestima. Istraživanja su također pokazala da radnici bolje rade, da su im ponašanje, stavovi i komunikacija bolji, efikasnost i koncentracija povećane, a greške smanjene kada slušaju glazbu na poslu.

S obzirom na to da ugodna glazba ima terapeutski učinak, sve više se koristi i u medicini – pušta pacijentima jer pomaže kod smanjenja tjeskobe, nemira i straha te ih opušta i izaziva osjećaj ugode. Na taj način, smanjuje se primjerice predoperativni stres. Prema nekim istraživanjima, terapija glazbom (muzikoterapija) može smanjiti potrebu za količinom lijekova i do 50%. Također, smanjuje i period oporavka pa se koristi i kod rehabilitacije.

Glazba dakle ima praktičnu primjenu i može liječiti, ali ne može se propisati poput lijeka jer njeni učinci uvelike ovise o skladbi, izvođaču, slušatelju, položaju u kojem se sluša i slično. Upravo zato na glazbu gledamo ponajprije kao na sredstvo ublažavanja boli i bolesti, odnosno kao na značajnu pomoć u procesu ozdravljenja.

Unatoč velikoj vrijednosti glazbe, važno je s istom ne pretjerivati kako ne bi došlo do navikavanja i tako do gubitka pozitivne djelotvornosti. Mozak višestruko procesuira glazbu, stoga je teško točno predvidjeti utjecaj koji će određena glazba imati na nekog pojedinca, no prepoznato je sljedeće:

• Gregorijanski koral odličan je za tiho učenje, a može i ublažiti stres.
• Polaganija barokna glazba (Bach, Handel, Vivaldi) budi osjećaj reda i sigurnosti.
• Klasična glazba (Hayden, Mozart) poboljšava koncentraciju i pamćenje.
• Romantična glazba (Schubert, Čajkovski, Chopin, Liszt) produbljuje naklonosti.
• Impresionistička glazba (Debussy, Ravel) priziva snene predodžbe.
• Jazz, blues, soul, regge, oslobađaju duboku radost ili tugu.
• Salsa, ruumba, maranga i makarena pokreću cijelo tijelo.
• Rock glazba (Presley, Rolling Stones, M.Jackson) može nas razbuditi, uzburkati strasti i osloboditi napetosti (no ako nismo raspoloženi za zabavu izaziva napetost i bol).
• Ambijentalna i new age glazba opušta i proteže naše poimanje vremena i prostora.
• Havey metal, punk, rap i hip-hop izazivaju dinamično ponašanje i samoizražavanje.
• Vjerska glazba i šamansko bubnjanje duboko smiruju i duhovno prosvjetljuju.

 

Glazba ne može riješiti sve naše probleme, ali izgleda da mnoge može ublažiti i donijeti puno toga pozitivnog. Zato pjevajte i pjevušite kad nema glazbe, jer između ostalog: ”Tko pjeva – zlo ne misli!”.

 

Napisala: Lidija Kramar
Izvor: Campbell, D. (2005). Mozart efekt. Čakovec: Dvostruka duga

Slika: Pixabay