Demencija- poremećaj koji značajno mijenja život

Demencija je poremećaj rada mozga i mentalnih sposobnosti (razmišljanja, pamćenja, logičkog zaključivanja) koji za sobom povlači promjene vezane uz osobnost kao i društveni život.

Razvija se polagano i stoga se u početku teško prepoznaje. Demencija nije nužan dio starenja i kod većine ljudi se nikad ne razvije. Najčešće se javlja nakon 60. godine života. Oko 6% osoba starijih od 65 godina i 20% osoba starijih od 85 godina patit će od demencije. Ponekad se događa i mlađim osobama, ali rijetko. Procjenjuje se da u našoj zemlji od demencije pati 80.000 osoba. Najčešći je oblik Alzheimerova bolest (koja čini 50-50% svih demencija). Točan uzrok ove bolesti još se ne zna.

Simptomi
Premda postoje različite vrste demencije simptomi su slični:

• zbunjenost – osoba lako postaje zbunjena u novim okolnostima ili pri susretu s nepoznatom osobom,
• gubitak osjećaja za vrijeme – ponekad osobe koje pate od demencije gube pojam o vremenu pa ne znaju koje je doba dana, mjesec, godina ili sl.
• promjene u raspoloženju, ponašanju i osobnosti  – očituju se u pojavi ljutnje, agresivnosti, činjenju ili govorenju neprimjerenih stvari (gubitku normalne inhibicije),
• gubitak pamćenja – osoba se ne može prisjetiti nedavnih događaja ili mjesta gdje trenutno živi, a pamti neke davne i to nerijetko s puno detalja). S progresijom demencije i sjećanja na događaje iz prošlosti mogu blijediti,
• gubitak interesa – osoba koja pati od demencije može izgubiti interes za sebe i za svijet oko sebe. Gubitak životnog entuzijazma može se očitovati i kroz zanemarivanje (gubitak interesa i volje za obavljanje) jednostavnih zadataka kao što su svakodnevna higijena ili prehrana.

Liječenje demencije

Bez obzira na to što je većina demencija progresivna i ireverzibilna važno je što ranije postaviti dijagnozu i započeti s liječenjem. Simptomatsko liječenje lijekovima protiv demencije i antidepresivima (kad je nužno i antipsihoticima i anksioliticima) popravlja kvalitetu života oboljelog kao i članova obitelji ili skrbnika/njegovatelja.

Prevencija
Svakodnevnom brigom za zdravlje i prakticiranjem zdravih navika moguće je smanjiti rizik pojave nekih vrsta demencije:

• mentalnom aktivnošću (čitanjem, učenjem, rješavanjem križaljki, zagonetki i sl.),
• duhovnom aktivnošću (prakticiranjem duhovnosti),
• socijalnom uključenošću (druženjem, sudjelovanjem u društvenim aktivnostima),
• održavanjem normalne tjelesne težine,
• održavanjem normalnih vrijednosti krvnog tlaka,
• fizičkom aktivnošću/kretanjem/vježbanjem,
• nepušenjem,
• umjerenom konzumacijom alkohola;

Preuzeto s: www.praktičanzivot.com

Slika: Pixabay