Depresija – ozbiljna i teška, a često neprepoznata bolest

Sve prisutnija, depresija se smatra velikim svjetskim zdravstvenim problemom. Njen naziv dolazi iz latinskog jezika, od riječi deprimere što znači potisnuti, pritisnuti, udubiti. Patološki sniženo, potisnuto raspoloženje osnovno je obilježje ovog stanja.

Promjena raspoloženja kod depresivne osobe može se javiti bez vidljivog razloga ili u očitom neskladu s njime. Depresija nije, kako se često misli,  prolazno stanje neraspoloženja, riječ je o ozbiljnoj bolesti koju treba shvatiti kao takvu i liječiti.

Malo tko nije iskusio dane slabijeg raspoloženja, bezvoljnosti i nezadovoljstva no, kada je to prolazno i ne ometa u značajnoj mjeri našu funkcionalnost, ne govorimo o depresiji. Depresija je snažno, dugotrajno neraspoloženje, ne prestaje ili se vraća bez očitog razloga. Odražava se na cjelokupni život oboljele osobe (teško je ili nemoguće raditi, družiti se, učiti, spavati i/ili jesti…), ali i na socijalno okruženje osobe, posebno na članove uže obitelji.

Klinička depresija (koja zahtijeva liječenje), nije isto što i prolazno neraspoloženje koje doživljava većina ljudi suočena s određenim gubitkom ili problemom. Kod prolaznog neraspoloženja i tuge zadržava sposobnost doživljavanja zadovoljstva i može uživati u druženju s obitelji i prijateljima i aktivnostima koje voli. Depresija utječe na sve aspekte života. Uzrokuje značajne bračne, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoće.

Liječenje depresije može biti dugotrajno, zahtijeva stručnost i okrenutost k oboljelom od strane stručnjaka, upornost i uključenost oboljele osobe i socijalnu podršku (članova obitelji, prijatelja, kolega).

Glavni simptomi su:

tužno, tj. sniženo raspoloženje veći dio dana
besperspektivnost
gubitak energije
gubitak interesa i zadovoljstva
poremećaj teka i tjelesne težine
poremećaj spavanja
razmišljanje o samoubojstvu (ponekad)
osjećaj krivnje zbog vlastitog stanja i opterećivanja drugih (najčešće članova obitelji)
osjećaj srama
životni pesimizam i negativizam (negativni stavovi o sebi, budućnosti i svijetu)
osjećaj beznađa
osjećaj bezvrijednosti
tjeskoba
usporenost ili pak agitiranost (uzbuđenost, tjelesni nemir)
socijalno povlačenje

Depresija se češće pojavljuje u obiteljima i u krvnih srodnika oboljelih od depresije. Rizik obolijevanja od depresije u obiteljima oboljelih dvostruko je i trostruko veći nego je to slučaj u općoj populaciji.

Riječ je o biopsihosocijalnom poremećaju koji može nastati kod osobe koja ima veću ili manju urođenu predodređenost za pojavnost depresije, s tim što nepovoljni i stresni događaji pogoduju razvoju bolesti.

Javlja se u svim životnim dobima, najčešće a u četrdesetim godinama života, može započeti već u adolescenciji ili pak u starijoj životnoj dobi. Žene obolijevaju dvostruko češće od muškaraca.
U svakom slučaju, zadnjih godina bilježimo stalni porast broja oboljelih, s tim da je depresija sve češća među mlađim ljudima.

Kada osoba koja već boluje od neke bolesti (dijabetesa, srčane bolesti, multiple skleroze i dr.) ,oboli i od depresije, kvaliteta života i ishod bolesti značajno je lošiji, u usporedbi s bolesnim osobama koje ne boluju i od depresije.

Depresivne osobe mogu biti razdražljive, tjeskobne i napete, izbjegavati druženja, povlačiti se u sebe. Njihovi su osjećaji umrtvljeni i otupljeni. Ne mogu uživati u aktivnostima u kojima su nekad uživale, osjećaju gubitak interesa, manjak energije, teško se pokreću i motiviraju za bilo što. Koncentracija i pamćenje također im je narušeno. Preokupirani su vlastitim lošim stanjem, skloni preuveličavati probleme i umanjivati mogućnosti rješavanja istih. Muči ih nesanica, spavaju loše, pa se ne uspiju odmoriti, spavaju premalo ili pak predugo, imaju probleme s tekom (nekima bude smanjen, nekima pojačan) i smanjenim libidom. Mnogi zanemaruju i osobnu higijenu i zapuštaju se. Depresija je nerijetko praćena povećanom potrošnjom i zloupotrebom alkohola.

Nerijetko mučeni osjećajem beznađa i krajnjim pesimizmom razmišljaju ili čak planiraju suicid. Razgovore o tome, o namjerama i planiranju uvijek treba shvatiti ozbiljno i potražiti stručnu pomoć.

Neke osobe muči intenzivan osjećaj beznađa, što dovodi do razmišljanja o smrti ili čak planiranja samoubojstva. Prisutnost razrađenog plana samoubojstva i govorenje o smrti ili suicidalnim  namjerama predstavlja ozbiljno upozorenje. Takve razgovore s depresivnim bolesnikom na smijemo zanemariti, već treba hitno potražiti liječničku pomoć.

Liječenje depresije

Najbolji rezultati postižu se kombiniranjem farmakološkog i psihoterapijskog liječenja. Rano otkrivanje bolesti i odgovarajuće liječenje u većini slučajeva vode do remisije (stanja bez simptoma bolesti). Također preveniraju pojavu novih epizoda bolesti i smanjuju emocionalni i financijski teret bolesti. Izlječenje ne dolazi preko noći no, uz stručnu osobu i uključenost oboljele osobe rezultati ohrabruju.

Što učiniti?

Depresija se mora liječiti. Obično ne prolazi sama od sebe i može postati kronična. Osim lijekovima, može se liječiti i psihološkim intervencijama i savjetovanjem. Važno je znati da svakoj osobi odgovara određeni način liječenja. Depresivnoj osobi treba podrška i poticaj da potraži stručnu pomoć i to što prije.  Ne pomažu (pr)osuđivanje, umanjivanje, ignoriranje, negiranje.  Pomaže prihvaćanje, ljubav, razumijevanje, suosjećanje.

Antonija Pleša
Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje 

Image by StockSnap from Pixabay

Objava Depresija – ozbiljna i teška, a često neprepoznata bolest pojavila se prvi puta na UHBOPTSPSDŽ.