Društveno poduzetništvo poslovni je pothvat koji se temelji na načelima društveno, ekološki i ekonomski održivog poslovanja, usmjerenog stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice. Iako, kao i drugi poduzetnici, obavlja djelatnost proizvodnje i prometa robe ili pružanja usluga ostvarujući dobit na tržištu, društveni poduzetnik ima mjerljiv pozitivan utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu, odnosno na društvo u cjelini. Često se koristi termin “socijalno poduzetništvo”, a isto tako se često brka s aktivnostima usmijerenim ka pružanju socijalnih usluga, koje također mogu biti osnova poduzetničke inicijative, ali ne nužno. Stoga je usvojen termin “društveno poduzetništvo” kao bolja i šira odrednica pojma. Deklariranje društvenog poduzetništva ne može biti proizvoljno, već je potrebno zadovoljiti određene kriterije na temelju kojih se ono može vrednovati.
Šest je bitnih obilježja društvenih poduzeća:
1. Misija i ciljevi društvenih poduzetnika odnosno poduzeća izrijekom su vezani uz dobrobit zajednice, društva i okoliša.
2. Društveno poduzeće odlikuju demokratski procesi odlučivanja odnosno proces donošenja odluka nije isključivo vezan uz vlasničke uloge već obuhvaća ključne dionike – radnike, suradničke organizacije, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.
3. Društveno poduzeće u svom poslovanju koristi različite izvore prihoda/financiranja (tržište, ugovorni poslovi, donacije, dotacije itd.). Stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost time što u trogodišnjoj perspektivi poslovanja najmanje 25% prihoda ostvaruje na tržištu od obavljanja gospodarske djelatnosti.
4. Društveno poduzeće ima ograničenu raspodjelu dobiti odnosno najmanje 75% dobiti/viška prihoda od obavljanja gospodarske djelatnosti ulaže u ostvarenje svoje misije, ciljeva ili financijske održivosti.
5. Društveno poduzeće prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i ekološke učinke i utjecaj.
6. Imovina društvenog poduzeća koje je prestalo postojati prelazi u vlasništvo lokalne samouprave, neprofitne organizacije ili drugog društvenog poduzeća s istom/sličnom misijom poslovanja.
Kroz istraživanje Clustera za eko-društveni razvoj i inovacije CEDRA HR (www.cedra.hr) mapirano je stotinjak društvenih poduzetnika u Republici Hrvatskoj koji zadovoljavaju spomenute kriterije.
Kako je nastao i razvijao se Impact Hub?
Miljenka Plazonić Bogdan je facilitatorica i trenerica s dugogodišnjim iskustvom. Bavi se razvojem organizacija i projekata, kroz participativne grupne procese koji omogućavaju uključivanje velikog broja sudionika, potiču kokreaciju i dugoročnu suradnju. Često surađuje s kolegama u Hrvatskoj i van nje na zajedničkim projektima, za profitne i neprofitne organizacije. Dugogodišnje iskustvo stjecala je u korporativnom i neprofitnom sektoru. Od stjecanja zvanja diplomiranog inženjera fizike, kontinuirano stječe potrebno znanje za organizacijski razvoj te za vođenje i dizajn radionica, participativnih grupnih procesa i edukacije odraslih kroz niz relevantnih edukacija i konferencija. Članica je nekoliko internacionalnih i nacionalnih stručnih mreža i udruženja, među kojima posebno mjesto ima Art of Hosting (AoH) mreža, od 2003.godine. Miljenka je direktorica hrvatskog ureda ITO United Change, osnivačica Šestog oblika i suosnivačIca Impact Huba Zagreb.
Što je Impact Hub Zagreb?
– Impact Hub Zagreb dio je globalne mreže Impact Hubova, mjesta koja promiču i podržavaju poduzetništvo koje adresira relevantne društvene i okolišne izazove. Okupljaju globalnu zajednicu poduzetnika, aktivista, kreativaca, profesionalaca i svih pojedinaca koji žele raditi ili već rade na idejama ili poduhvatima koji stvaraju pozitivne promjene. Impact Hub Zagreb svojim članovima nudi prostor za rad (coworking prostor), kvalitetne edukativne programe i usluge te priliku za umrežavanje s raznolikom mrežom partnera i korisnika.
Kako ste nastali?
– Impact Hub mreža pokrenuta je 2005. godine osnivanjem prvog takvog mjesta u Londonu s ciljem podržavanja i promicanja
inicijativa društvenih inovacija i društvenog poduzetništva te povećanja njihovog utjecaja na lokalnoj i globalnoj razini. Do sada se proširila u više od 60 gradova u cijelom svijetu te broji oko 11.000 članova. Svi se Hubovi vode mišlju da dobrih ideja nikad ne nedostaje. Ono što često nedostaje njihovo je bolje povezivanje, raspoloživost resursa za njihovo ostvarenje i povećanje njihovih utjecaja. Zato Hubovi nude ekosistem i zajednicu potpore pojedincima da povećaju pozitivan utjecaj svog rada. Impact Hub u Zagrebu otvoren je 2013. godine nakon par godina priprema tijekom kojih je grupa suosnivača radila na tome da i Zagrebu pruži ono što mu nedostaje – mjesto koje zadovoljava, inspirira i podržava potrebe za radnim prostorom i povezivanjem raznolike zajednice pro/kre-aktivaca svih dimenzija, oblika i ukusa, kojima je zajedničko poduzetno promišljanje i akcija za bolji svijet.
Radi se dakle o društvenom poduzeću? Koja je vaša vizija i misija? Koje su društvene vrijednosti koje promičete?
– Impact Hub Zagreb je društveno poduzeće. Od kada smo krenuli s radom učimo, stječemo iskustvo i oblikujemo svoj model poslovanja tako da on ispunjava sve kriterije koje su nama, kao suosnivačima i kao zajednici, bitne. Još smo uvijek u startup fazi, no kad počnemo generirati profit, svakako će on biti reinvestiran u daljni razvoj našeg koncepta podrške poduzetništvu koje donosi pozitivne promjene u društvu. Zato i imamo registriranu i udrugu i trgovačko društvo koje je u potpunom vlasništvu udruge. Cilj nam je intenziviranje potpore društvenim poduzetnicima i stvaranje još veće pozitivne društvene promjene. Vrijednosti kojima se svi Impact Hubovi vode su povjerenje, odvažnost i suradnja. Vizija svih Hubova je bolji svijet, a to znači svijet u kojem postoje jednake mogućnosti za sve. Ostvarenje dijela te vizije svi Impact Hubovi provode upravo svojom misijom pružanja pristupa zajednici i fizičkog mjesta gdje se ljudi susreću, dobro osjećaju, nalaze inspiraciju i potporu za razvoj inovativnih ideja koje rješavaju relevatna društvena i okolišna pitanja.
Coworking je rastući trend u svijetu koji daje sasvim novi koncept poslovanja. Objasnite što je coworking i koje su njegove vrijednosti.
– Coworking je nova vrsta i kontekst rada u kojem više pojedinaca, koji nužno ne rade zajedno, primjerice, na istome projektu ili u istoj organizaciji, dijele isti radni prostor i njegovu infrastrukturu. Takav odnos korisnicima znatno snižava dio fiksnih troškova poslovanja, ali i omogućuje lakši pristup potencijalnim suradnicima i tržištu. Coworking je samo jedna od vrijednosti koju nudimo svojim korisnicima u Impact Hubu Zagreb. Članovi plaćaju svoj mjesečni Hub paket prema broju sati koje provodu u našem coworking prostoru, ali im taj paket omogućuje i pristup našim uslugama poput mentoriranja, korištenja dvorane za sastanke te virtualni pristup svim članovima Impact Hubova u svijetu. Svakodnevno se u prostoru članovi susreću, razgovaraju, neki od njih započinju suradnju, a neki jedni drugima pomažu u razvoju ideje ili projekta. Budući da želimo pojedince poduprijeti da povećaju pozitivan utjecaj svojeg projekta ili poduhvata, coworking je odličan medij za to, jer im pruža konntekst u kojem na dnevnoj bazi mogu dobiti puno povratnih informacija i inputa da možda skrate traganje za nekom informacijom, izbjegnu neku pogrešku ili probaju nešto odraditi na potpuno nov način.
Naziv vašeg poduzeća “Pokreni ideju”, kojeg vodi istoimena udruga, upućuje na smisao vašeg djelovanja. Čini li vam se da živimo u prilično rezigniranom društvu koje nije sklono pokretanju inovativnih poduhvata, zašto je to tako?
– Razloge za takvu situaciju možemo tražiti na mnogo strana. Iz našeg iskustva, posebice rada s mladima, jedna od njih je odsutnost svijesti o resursima kojima raspolažu u usporedbi s nekim drugim zemljama i nesklonost preuzimanju rizika. Jednostavno ime “Pokreni ideju” možda najbolje sumira naš poziv na preuzimanje individualne odgovornosti i konkretnih koraka za promjenu upravo te rezignirane atmosfere oko nas. Puno se puta u radu susrećemo i s dijelom pojedinaca koji nisu skloni preuzimanju rizika te novih i drukčijih poduhvata. No, one koji se na to odluče, želimo podupirati i povezivati da bi bili što učinkovitiji i činili dobro sebi i društvu oko sebe.
2019. razvili su i program ‘Zalet’ za suradnju sa stručnjacima te proširili ponudu uslugom konzaltinga za mikropoduzetnike.
Nova usluga nazvana je Zalet i u prvoj generaciji, za 15 poduzetnika s područja Zagreba bila je besplatna, odnosno ti su obrtnici i drugi poduzetnici bili stipendirani.
Ana Raguž, voditeljica programa Zalet i suosnivačica zagrebačkog Impact HUB-a kaže da su program savjetodavnih usluga za mikropoduzetnike razvili nakon podrobne analize njihovih potreba. Komparativna prednost ovog programa je što mikropoduzetnicima pruža kontinuiranu podršku, osmišljenu upravo po njihovim potrebama, brzini rasta i razvoja. Zalet je usmjeren prema individualnim potrebama svakog mikropoduzetnika. Funkcionirat će kroz suradnju mikropoduzetnika i stručnjaka, među inima, poslovnih konzultanata, iskusnih poduzetnika, dizajnera i inovatora. Zalet odgovara na jedan od ključnih problema s kojim se suočavaju mikropoduzetnici, a to je nedostatak pristupa raznolikoj zajednici stručnjaka, mentora, ali i kolega.
Osim novih ideja i motivacije, kroz interakciju s drugima, mikropoduzetnici na ovaj način mogu brzo testirati nove proizvode ili usluge te ih iterirati i optimizirati. Zagrebački Impact HUB, uz Zalet, vodi inkubator i akcelerator te različite programe za društveno poduzetništvo.
Tekst u potpunosti preuzet s: www.poslovni.hr i publikacije Društveno poduzetnički generator, 2015.
Fotografija: Unsplash
