Vježbe za glas i izgovor pomažu nam da postignemo uravnoteženu boju glasa, pridonose izgovornoj ispravnosti, voluminoznosti ili opsežnosti, pojačavaju glas i daju mu sigurnost te smanjuju negativne karakteristike glasa. Vježbe za glas i izgovor nastale su uslijed potrebe pri funkcionalnoj rehabilitaciji disfonija, dakle, kao terapeutske vježbe te za funkcionalno pojačavanje glasa vokalnim profesionalcima. Široko su primjenjive, jer razvijanje funkcionalno zaštitnog glasa prethodi estetskom uređenju glasa. Budući da u današnje vrijeme brojna zanimanja uključuju svakodnevnu uporabu glasa možemo se naći u ulozi vokalnog profesionalca, a da toga nismo svjesni. Glas je potrebno čuvati i njegovati kako bi ga zaštitili te očuvali, a jedan od načina kako to možemo je izvođenjem vježba za glas i izgovor. Neke od vježbi prikazane su dalje u tekstu:

1. vježba: protezanje i opuštanje

Kako bismo pravilno izvodili sve vježbe moramo se rastegnuti te pripremiti tijelo za motoričke pokrete. Prva vježba obuhvaća protezanje i opuštanje. Zauzme se stav raskoraka, tako da su noge lagano raširene prema van, a pete u širini ramena. Ruke opušteno padaju. Te iz tog položaja počinje protezanje, zijevanje, rotacija zglobovima, rotacija glavom s desne te s lijeva strane. Ove vježbe dugo traju, oko pet minuta. Treba napomenuti da se rotacijski pokreti glavom i ramenima trebaju izvoditi vrlo opušteno, kao da su glava i ramena bestežinski.

2. vježba: Duboko disanje ošitom i pomoću trbušnih mišića

Sljedeća vježba je duboko disanje ošitom i pomoću trbušnih mišića. Svrha ove vježbe je da se opusti i učini spremnom dišna muskulatura te da se ne diše samo dijelovima pluća i udaljeno od neutralnog položaja. Vježbe disanja izvodimo uz pravilni stojeći položaj, odnosno pravilno držanje tijela usvojeno već na prvoj vježbi. Prvo udahnemo pa izdahnemo pazeći pritom da koristimo ošit i trbušne mišiće. Udišemo kroz usta te kako bismo preciznije udahnuli možemo zatvoriti nos, a prilikom izdaha isto izdišemo kroz usta te možemo popratno uz izdah artikulirati glas /s/.

3. vježba: impulsno glasno glasanja, „ha“ trzajem iz pleksusa

Dalje slijedi vježba impulsnog glasnog glasanja, „ha“ trzajem iz pleksusa. Ova vježba snaži donje disanje te je potreban jak subglotički potisak. Ponavlja se najviše 10 puta.

4. vježba: produženo foniranje /a/

Četvrta vježba je vježba produženog foniranja /a/ što duže na jednom dahu. Svrha ove vježbe je postizanje fonacijskog optimuma tona, glasnoće i boje. Fonira se na svom fiziološki najlagodnijem tonu i nešto glasnije. Nakon dubokog udisaja, započinje se s foniranjem vokala, najprije vokala /a/ zbog njegove otvorenosti i položaja grkljana što dulje na jednom dahu. Prosječno fonacijsko vrijeme za /a/ je 25 sekundi.

5. vježba: produženo foniranje uz pojačano samoslušanje

Nakon što smo fonirali, ponovit ćemo istu vježbu od malo prije, dakle opet foniranje, ali ovaj put uz pojačano samoslušanje. Rukama na ušima potražimo najveće pojačanje vlastitog glasa te foniramo uz ostavljene ruke u tom položaju. Svrha ove vježbe je da osvijestimo vlastiti glas te da se govorni prolazi bolje oblikuju.

6. vježba: početne dvije vježbe

Kako bismo se sada malo odmorili ponovit ćemo prve dvije vježbe. Svrha ponavljanja vježbi je  odmor koji ujedno služi i kao priprema za dobar govor.

7. vježba: impulsno izgovaranje riječi

Sljedeća vježba je impulsno izgovaranje riječi, npr. možemo brojati do 20.  Ova se vježba nastavlja na umjereno „hakanje“ s tim da se impulsno izgovaraju naglašene riječi potiskom iz pleksusa. Potisak trbušnim mišićima prema unutra impulsno se snažno izvodi za vrijeme naglašenoga sloga, a opuštanje, završavanjem riječi.

8. vježba: produženo foniranje uz masažu grla i spuštanje grkljana

Dalje slijedi vježba foniranja, ali uz masažu grla i spuštanje grkljana. Lagano se izboči prsna kost, a vibracije pojačavamo laganim udarima dlana po prsima. Svrha ove vježbe je postizanje nižeg tona, opuštenijeg larinksa kako bi stabilniji položaj larinksa dao i stabilniji glas.

9. vježba: vratolomno brzo brojanje u šaptu do sto

Kako bismo osnažili i poboljšali izgovor izvoditi ćemo vježbu vratolomno, brzo brojanje u šaptu do sto. U ovoj vježbi sudjeluje jak rad mišića jezika, usana i mekog nepca. Vježba nije u tihom govoru, već u snažnom, jakom šaptu. Udisaji trebaju biti kratki i nečujni, a vježba je dobro izvedena ako se brojeći do sto ne udahne više od 5 do 7 puta.

10. vježba: početne dvije vježbe

Opet ponavljamo početne dvije vježbe, rastezanje, opuštanje i duboko disanje.

11. vježba:palatalni vibrotaktilni osjet

Sada slijedi vježba palatalnog vibrotaktilnog osjeta ili vježba ugrijavanja pred javni govorni nastup. U ovoj vježbi tražimo „rezonantnu“ točku na nepcu, točku gdje se najviše osjeti vibrotaktilni osjet. Podražaj (poput osjeta škakljanja na prednjem nepcu) pozitivno djeluje na larignalni sfinkter snaženjem fonacije. Za dobar izgovor isto je tako važno osvijestiti prednjonepčanu točku. Znači, svrha je vježbe foniranja na prednjem tvrdom nepcu snaženje fonacije te izoštravanje, preciziranje govora. Energično izgovaramo slogove /ži/ /ži/ ili /ji/ /ji/.

12. vježba: produženi jaki izgovor /s/

Kako bismo smanjili prekomjernu nosnost u glasu izvodimo vježbu produženog i jakog izgovora /s/. U brojanju (od 6 do 20) duljimo /s/ pazeći pritom da trbuh postupno guramo unutra te da je meko nepce podignuto.

13.vježba: govor s pritvorenim nosom

Među zadnjim vježbama nalazi se govor s pritvorenim nosom. Rukom lagano pritvorimo nos i impulsno započinjemo s izgovaranjem /ži/ /ži/ ili možemo naizmjenice brojati.

15. vježba: vježba razgibavanja govora

Ova vježba je isto splet vježbi za glas i izgovor. Izvodi se pulsacijama, opuštanje i protezanje te u maksimalnoj govornoj aktivnosti u kojoj se želi postići ekspresivnost glasa te ujedno mimike i geste. Primjerice, glumi se svađa s napomenom da larinks mora biti opušten i da se ne govori preglasno iz izmjene s ekspresivnim šaptom bez fonacije. Zatim se od pojačanog ekspresivnog govora prelazi postupno do točno odmjerenog govora koji slijedi smirena gesta i odmjerena mimika.  Koristi se cijelo tijelo, od većih do manjih pokreta.

Vježbanjem fonetskih vježbi za glas i izgovor želi sevpostići bolja nadgrkljanska i grkljanska impostacija tj. bolja kvaliteta glasa i optimalniji ton, čvrstoća, postojanost glasa i glasnoća. Tko želi raditi na kvaliteti glasa i njegovoj postojanosti ove vježbe mu svakako mogu pomoći da u tome uspije.
Napisala: Katarina Beštak

LITERATURA :

Škarić, I., Temeljci suvremenog govorništva, Školska knjiga Zagreb, 2000.

Varošanec-Škarić, Gordana., Fonetska njega glasa i izgovora, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2010.

 

Fotografija: Pixabay

 

Podijelite s prijateljima