Idealni hobiji za osobe treće životne dobi!

Koliko god se danas populariziralo vrijeme za sebe, postoje ljudi koji misle da su hobiji gubljenje vremena. Međutim, ako odaberemo pravi hobi, jednim dijelom osiguravamo sebi osjećaj mentalne i fizičke stabilnosti, što dobiva na važnosti kako starimo.

Svaka osoba koja ima određeni hobi, može o njemu pričati satima s oduševljenjem i neće joj dosaditi. Hobiji u nama bude strast i energiju, ali istodobno pružaju osjećaj spokoja i relaksacije. Znanstvenici se slažu: hobiji su zaslužni za zdravlje duše i tijela. Zato se upravo oni danas sve više preporučuju osobama treće životne dobi. Bitno je poticati da stariji ljudi ostanu društveno aktivni kako bi izbjegli dosadu i usamljenost te, što je najvažnije, smanjili rizik od zdravstvenih teškoća.

Mnogi su korisni učinci hobija na psihičko zdravlje. Hobiji pružaju emocionalnu ravnotežu. Kako starimo donose mir, preusmjeravaju fokus s briga i problema na nešto što nas opušta i čini sretnima. Posljedica toga je smanjenje stresa i slobodniji um. Fizičke aktivnosti prilagođene tijelu i sposobnostima starijih mogu stimulirati lučenje hormona endorfina u mozgu. To je tzv. „hormon sreće” i on čini da se osoba osjeća fiziološki sretnom.

Ključ sreće je u ravnoteži. Često se osobe treće životne dobi zatvaraju u sebe i provode previše vremena u četiri zida svoga doma, bez interakcije s vanjskim svijetom. Kako bi se osjećali ispunjenije potrebno je uspostaviti balans između društveno aktivnog djelovanja i vremena provedenog kod kuće. Ne smije se zanemariti i osjećaj samokontrole te jačanje organizma uslijed bavljenja hobijima. Od kartanja, igranja šaha, do razmjena raznih predmeta s drugim kolekcionarima. Takvo angažiranje sa sličnim dušama, stimulira i pojačava imunitet organizma.

Jedno je švedsko istraživanje pokazalo da ljudi koji su redovno uključeni u hobije, kao što su šivanje, obrađivanje vrta, pravljenje skulpturica i slično, imaju manju vjerojatnost da će patiti od mentalnih smetnji. Neurolozi kažu da svaki hobi koji predstavlja izazov za mozak ima pozitivan učinak, to jest smanjuje rizik od nastanka demencije. Jedno slično istraživanje, objavljeno u The New England Journal of Medicine, pokazalo je da osobe koje su se bavile aktivnostima koje stimuliraju um, poput šaha i križaljki, imaju smanjeni rizik od Alzheimerove bolesti ili drugih vrsta demencija. Vjerojatnost je manja i za smrt od moždanog udara te ostalih cirkulatornih oboljenja. Drugim riječima, moždane stanice lakše će naći put do oporavka.

Napisala: Maja Daničić

Fotografije preuzete s: Pixabay