U psihologiji, intelektualizacija je obrambeni mehanizam kojim se rasuđivanje koristi za blokiranje suočavanja s nesvjesnim sukobom i s njim povezanim emocionalnim stresom – gdje se razmišljanje koristi za izbjegavanje osjećaja. To uključuje emocionalno uklanjanje sebe od stresnog događaja.

Intelektualizacija je jedan od originalnih obrambenih mehanizama Sigmunda Freuda. Freud je vjerovao da sjećanja imaju i svjesne i nesvjesne aspekte, te da intelektualizacija omogućuje svjesnu analizu događaja na način koji ne izaziva tjeskobu.

Intelektualizacija je prijelaz na razum, gdje osoba izbjegava neugodne emocije usredotočujući se na činjenice i logiku. Situacija se tretira kao zanimljiv problem koji zaokuplja osobu na racionalnoj osnovi, dok se emocionalni aspekti potpuno zanemaruju kao nebitni.

Komplicirani žargon se često koristi kao sredstvo intelektualizacije. Korištenjem složene terminologije fokus postaje na riječima i finijim definicijama, a ne na ljudskim učincima.

Što možemo pokušati umjesto intelektualizacije?

  1. Mindfulness i meditacija

Prakticiranje svjesnosti ili meditacije može nam pomoći da postanemo svjesni onoga što osjećamo u ovom trenutku. Mindulness uključuje primjećivanje svojih misli, emocija i tijela u bilo kojem trenutku bez prosuđivanja ili pokušaja da ih shvatimo. Umjesto toga, priznajete senzacije, osjećaje i ideje dok se događaju. Ova svjesna analiza može nam pomoći da postanemo prisutni i budemo svjesniji onoga što proživljavamo kada postavimo svoju obranu. Neosuđujuća svijest može vam dati naznake o tome utječe li anksioznost na vaš način razmišljanja i mentalno zdravlje. Dok vježbate svjesnost, možete si postaviti pitanja: Držim li napetost bilo gdje u tijelu? Imam li misli koje se ponavljaju? Osuđujem li sebe zbog onoga što osjećam?

  • Imenovanje naših emocija

Kada se naviknemo na intelektualizaciju kao obrambeni mehanizam, mala je razlika između toga kako razmišljamo o osjećaju i načina na koji doživljavamo tu emociju. Smišljanje isprika za to kako se osjećate, na primjer govoreći sebi: “Samo sam umoran” ili “Samo se osjećam pod stresom”, može biti zamjena za tugu, frustraciju ili neku drugu emociju, zamagljujući vašu sposobnost znati što stvarno osjećaš.

Jedno od rješenja je razvijanje sposobnosti komuniciranja i imenovanja emocija, čak i ako je to samo za sebe. Razjašnjavanje prirode naših osjećaja može dovesti do njihovog rješavanja. Osim toga, različite emocije zahtijevaju različite odgovore. Pitajući se za više pojedinosti o tome što osjećate, umjesto skrivanja emocija iza sveobuhvatnih etiketa kao što su “stres” ili “osjećaj umora”, može poboljšati vašu sposobnost razumijevanja, doživljavanja i otpuštanja tog emocionalnog iskustva.

Vođenje dnevnika može biti izvrstan način da otkrijete što osjećate, a vođenje dnevnika ne mora uključivati ​​pisanje u bilježnicu koju čuvate. Na primjer, ako pokušavate razumjeti svoje emocije, možete zapisati što god vam padne na pamet i zatim baciti papir. Međutim, bilježnica koju zadržite omogućuje vam da se kasnije vratite i preispitate unose, što može dovesti do veće jasnoće vaših emocionalnih reakcija. Stavljanje riječi na papir može olakšati uočavanje obrazaca obrane i procjenu sadržaja vaših misli. Ako imate poteškoća s verbalnim izražavanjem, vođenje dnevnika može biti moćan alat koji daje glas vašem unutarnjem svijetu, što u konačnici pridonosi vašem osobnom rastu.

  • Traženje podrške

Možda smo toliko naviknuti na obrambeni mehanizam kao što je intelektualiziranje da ne vidimo u potpunosti kako to utječe na naše živote. Pretpostavimo da vas nitko nije učio niti vam dopustio da sjedite s neugodnim osjećajima dok ste bili mladi. U tom je slučaju razumljivo da ćete možda trebati pomoć da naučite kako se povezati sa svojim emocijama na način koji vam je ugodan i zdrav, za razliku od intelektualiziranja.

Problematični osjećaji nas tjeraju da se izoliramo, ali društvena podrška može biti presudna za emocionalno blagostanje, posebno kada se borimo. Studije pokazuju da pomoć ljudi u našim životima poboljšava našu sposobnost da se nosimo s izazovima poput tjeskobe, bolesti i gubitka. Kada tražimo podršku, pouzdani prijatelji i voljeni mogu pružiti sigurno mjesto za razgovor o našim iskustvima. Ta nam podrška može dati novi pogled na naše osjećaje, ukazati na obrasce ponašanja koje možda nismo primijetili ili nam omogućiti da se osjećamo uslišanim i prihvaćenim. Obraćanje osobi od povjerenja u vašem životu može vam donijeti olakšanje i pružiti vam potrebnu emocionalnu podršku.

Napisala: Lea Matijević

Fotografija: Unsplash

Podijelite s prijateljima