Jeste li znali da posljedice bullyinga mogu trajati cijeli život?
Novost, objavljeno 25.04.2022.
Bullying je termin koji se koristi za vršnjačko nasilje. Teško je naći osobu koja nije makar jednom doživjela neki oblik ruganja, a i sve teže i one koji su trpjeli dugogodišnje nasilje, bilo fizičko, psihičko nasilje ili društvenu izolaciju.
Kratkoročne posljedice za žrtve bullyinga uključuju: socijalnu izolaciju, osjećaj srama, poremećaj spavanja, nisko samopouzdanje, izbjegavanje škole, anksioznost i napetost, mokrenje u krevet, loš uspjeh u školi, depresiju, psihosomatske simptome kao što su bolovi u trbuhu, glavi i slično.
Isto tako, bullying ostavlja posljedice i na zlostavljača. Neki od kratkoročnih posljedica su: veća šansa za izostajanje s nastave (markiranje), loš uspjeh u školi, zloupotreba psihoaktivnih supstanci. I ova lista je poduža…
Nekako se manje ili uopće ne priča o dugoročnim posljedicama međuvršnjačkog nasilja, iako one postoje.
Kronična depresija, suicidalne misli, planovi i činovi, anksiozni poremećaj, PTSP, autodestruktivno ponašanje (uključujući samoozljeđivanje), zloupotreba psihoaktivnih supstanci i nepovjerljivo ponašanje te teško održavanje interpersonalnih odnosa samo su neke od dugoročnih posljedica nasilja na žrtve nasilja.
Zanimljivo, oni koji su bili i nasilnici i žrtve imaju veći rizik od depresije i paničnog poremećaja. Muškarci u ovoj skupini imaju mnogo veći rizik od suicidalnosti; za žene je veći rizik agorafobija.
Iako je i ovaj popis kraći, nije zbog toga manje značajan. Dugoročne posljedice nasilja na zlostavljače: veća šansa za nasilno ponašanje u vezama i nad djecom, antisocijalno ponašanje, zlouporaba droga, a čak postoji poveznica između bullyinga i niže razine obrazovanja i veće razine nezaposlenosti.
Zlostavljanje može imati negativne kratkoročne i dugoročne posljedice i za žrtvu i za nasilnika. Dok tradicionalna intervencija za zlostavljanje obično uključuje pružanje pomoći za žrtvu i utvrđivanje kazne za nasilnika, treba napomenuti da i žrtva i nasilnik imaju koristi od psihosocijalne podrške.
Tajana Jurinić
Image by Wokandapix from Pixabay