Kreativnost kao važan segment poslovanja

“Kreativno rješavati probleme znači gledati u istu stvar kao i drugi, a misliti nešto potpuno različito. “

                                                                                                                Albert Szent- Gyorgi

Kreativnost i izlaženje iz vlastitih okvira potiče nas na zabavu i učenje, a sve to važno je da bi se naše poslovanje istaknulo među masom sličnih. Također, važno je da pristup rješavanju problema ili klijentu bude drugačiji i kreativan jer na taj način nudimo nešto novo, originalno i neobično – a ljudi to vole. To ipak ne moraju biti velike stvari, dovoljna je i sasvim mala promjena u svakodnevnom uobičajenom.

Originalnost nije sama po sebi dovoljna da bi nešto bilo kreativno. Bitno je razlikovati neobično u kontekstu ekscentričnosti i ono kreativno neobično. Naše ideje i ponašanja trebali bi moći pozitivno doprinositi i našem životu i životima drugih ljudi – tada je neobično ujedno i kreativno. Zadnja stvar koja je važna – započeto valja dovršiti. Nažalost, ima puno sjajnih pojedinaca i ideja, koje nikada nisu implementirane niti su zaživjele.

“Svijet se kreće tako brzo da čovjeka koji govori kako se nešto ne može učiniti

obično pretekne onaj koji je to već učinio.” (Harry Emerson Fosdick)

Da bismo bili kreativni, trebamo kreativnost živjeti. Kreativni ljudi obično u slobodno vrijeme toliko uživaju u rješavanju i proučavanju problema koji zahtjeva inovativno rješenje, da ne mogu prestati misliti na to. Kada postignu zadovoljstvo projektom, prelaze na drugi koji privlači njihov interes i potiče kreativnost. Bilo da se radi o uređenju interijera, pisanju knjiga, programiranju inovativnih digitalnih rješenja ili uređenju vrta, kuhanju – formula je ista. Uživati u procesu i stvaranju.

Zašto je dobro biti kreativan?

Kada smo kreativni, uspješniji smo u rješavanju problema jer im ne prilazimo rutinski i nalazimo zamjene za stara rješenja koja više nisu učinkovita. Zadovoljniji smo u životu i poslovanju. Kada smo u kreativnom procesu u kojem uživamo, potpuno smo fokusirani na ono što radimo. Nakon što vidimo rezultat svoga rada i usmjerenosti, postižemo sreću i zadovoljstvo.

Osobama koje su naišle na mnoštvo životnih problema kreativnost može pomoći. Kreativnost tada postaje konstruktivna reakcija na životne poteškoće. Određeni događaji poput bolesti, smrti, gubitka posla ili vlastitih nedostataka – mogu onesposobiti osobu ili usporiti njen razvoj. Isto tako, negativni događaji mogu postati poligon i pozitivna snaga za promjene u životu. Ljudi su u stanju postati otporni na probleme i slabosti, kada uspiju slabosti pretvoriti u svoje prednosti i snage.

Što pomaže, što odmaže?

Kada govorimo o distrakcijama na putu kreativnosti, treba uzeti u obzir nekoliko stvari. Manje smo kreativni kada smo pod vremenskim pritiskom, jer to često stvara blokadu i želju da posao bude isporučen na vrijeme, čak i po cijenu kvalitete. Također, kada nas netko stalno nadgleda i procjenjuje, naša kreativnost jenjava. Tada nemamo mogućnosti igrati se idejama i dati si priliku da nešto ispadne krivo ili glupo i da iz toga nešto naučimo.

Kreativniji smo ukoliko dobijemo podršku okoline i suradnika, pohvale ili nagrade. Također, ukoliko smo dobro raspoloženi ili nadahnuti.

Manje smo kreativni kada smo pod ograničenjem vanjskih faktora – primjerice teško je osmisliti originalni proizvod ukoliko je detaljno propisan izgled, veličina, materijal i nemamo mogućnost za puno odskakanja od zadanih okvira.

Posjedovanje određenih znanja i iskustva u području u kojem rade izvrsna je dopuna kreativnosti. Na primjer, lakše je biti kreativan u  sadnji biljaka, ako posjeduješ iskustvo u radu s biljkama i znanje o njima.

Psiholog Mihaly Csikszentmihaly navodi nekoliko postupanja/ponašanja koja potiču kreativnost:

• pokušati svaki dan biti nečim iznenađeni i iznenaditi druge,
• kada nešto u nama izazove iskru zanimanja- slijediti ju,
• osvijestiti osjećaj zadovoljstva kada nešto radimo jako dobro i uživati u tome,
• da bismo uživali u nečemu, valja nam postupno to učiniti složenijim (da nam ne bi dosadile jedne te iste radnje),
• odvojiti vrijeme za razmišljanje i opuštanje,
• pokušati gledati problem s više strana i iz više perspektiva,
• smisliti što je moguće više ideja,
• pokušati osmisliti neobične ili originalne ideje za svakodnevne stvari;

Visoko mjesto na skali hobija koji potiču kreativnost su: inovacije i pronalazaštvo, kiparstvo, slikarstvo, komponiranje, pisanje, šah, modelarstvo i raketarstvo, fotografija, umjetnički sport, programiranje, sviranje instrumenta, zatim kuhanje, putovanja, kolektivni sportovi, krojenje i šivanje, mehanika, strateško kartanje i igre, vrtlarstvo, logorovanje, skijanje i ples te simulacijske igre.

Zašto se ne bi okušali u nekom novome hobiju ili više posvetili onome što vas ionako veseli?

U konačnici, biti ćemo zadovoljniji, opušteniji, produktivniji i posljedično kreativniji. Već danas je pravi dan za početi 🙂

Napisala: Tihana Pandl

Literatura: M. Rijavec, D. Miljković. Tko su dobri ljudi – psihologija pozitivne osobe. 2006. Biblioteka Zrno soli.

Fotografija: Unsplash