U prosincu 1990. godine Glavna skupština Ujedinjenih naroda donijela je Odluku (45/106) prema kojoj 1. listopada obilježavamo Međunarodni dan starijih osoba. Cilj obilježavanja jačanje je svijesti o starenju, o osobama  starije dobi i problemima te populacije, o važnosti pružanja podrške osobama starije dobi i drugom.

Starost je prirodan, nepovratan proces, a kreće od 65. godine života.  Ovogodišnja tema Međunarodnog dana starijih osoba povezana je s aktualnom pandemijom koronavirusom. Pojava pandemije u 2020. godini iznjedrila je potrebu posebne skrbi za starije osobe kako bi bile posebno zaštićene od zaraze koronavirusom i pošteđene težih posljedica.  Zbog njihove zaštite, poštujući preporučene epidemiološke mjere poput izbjegavanja javnih okupljanja, ograničavanja održavanja socijalnih kontakata i održavanja fizičke distance, starije su se osobe našle u nezavidnom položaju. Isključene, izolirane, u strahu, opterećene neizvjesnošću…
Premda je u ovoj 2021. godini situacija nešto bolja i premda se većina starijih osoba u našoj zemlji cijepila, opasnost je još uvijek prisutna i zahtijeva oprez.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi približno jedna milijarda starijih od  60 godina, a predviđa se da će taj broj u budućnosti biti i značajno veći (do dvije milijarde do 2050. godine). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj živi preko 750.000 starijih osoba.  Ovakva demografska slika svijeta utječe na promjene i društvenih i ekonomskih odnosa. Cilj je omogućiti starijim osobama ne samo duži životni vijek nego i kvalitetniji život u starijoj dobi.

Na 73. Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj u kolovozu 2020. godine, proglašena je „Dekada zdravog starenja 2020-2030“ – razdoblja u kojem bismo trebali poduzimati aktivnosti kojima bismo unaprijedili živote starijih osoba, time i članova njihovih obitelji i širih zajednica u kojima žive. U tu svrhu potrebno je izgraditi zajedničke platforme za inovacije, planirati aktivnosti, prikupljati globalne podatke, poticati i promicati istraživanja o potrebama starijih osoba, organizirati i omogućiti zdravstvenu i socijalnu skrb starijim osobama, osigurati ljudske i sve druge resurse za provođenje integrirane skrbi za starije osobe, djelovati na svijest o starenju kao prirodnom procesu i boriti se protiv stereotipa i predrasuda vezanih uz starije osobe, pokretati i provoditi kontinuirane globalne kampanje koje će pridonositi jačanju svijesti, pozitivnim promjenama i boljem razumijevanju starenja i dr.

Prioritet je zdravo starenje, a to je ono koje omogućava održavanje funkcionalne sposobnosti, aktivnost i uključenost  starijih osoba. To je moguće samo u sredinama koje podržavaju socijalnu uključenost, samostalnost i prihvaćenost starijih, bez predrasuda i diskriminacije.

Najčešći zdravstveni problemi koji se javljaju u starijoj dobi vezani su uz kronične nezarazne bolesti (bolesti srca i krvnih žila, visoki krvni tlak, dijabetes, ozljede i dr.), uz promjene koje se događaju s godinama (slabiji vid ili sluh, slabija pokretljivost i agilnost i sl.). Temelji zdravog starenja postavljaju se u mlađoj životnoj dobi, prakticiranjem zdravih životnih izbora, aktivnom brigom za zdravlje, a nadopunjuje mogućnostima za aktivno i uključeno starenje u zajednici i kvalitetnom zdravstvenom skrbi.

Centar Krugovi zajedno s volonterskim timom nastoji doprinositi kvalitetnijem i uključenijem starenju naših starijih i nemoćnih sugrađana, poticati i promovirati aktivno starenje i zdrave životne stilove, osvještavati važnost brige obitelji i zajednice za starije sugrađane.

Briga za starije jedan je od važnih pokazatelja humanosti i stanja u društvu i u obitelji kao primarnoj društvenoj zajednici.

Photos courtesy of Pixabay

Podijelite s prijateljima