Mentalni fitness

Gotovo se sve osjetilne sposobnosti smanjuju sa starenjem. Neke se sposobnosti mogu kompenzirati pomoću raznih pomagala (npr. naočale za osjetilo vida, slušni aparat za sluh). Neke možemo kompenzirati prilagodbom na manju osjetljivost jednog organa  – boljom integracijom ostalih informacija koje dobivamo putem drugih osjetila kada do promjene u funkciji osjetila nije došlo u kratkom roku, što je rjeđi slučaj.

U ovom tekstu pozabavit ćemo se pamćenjem. Slabije pamćenje i zaboravljanje obično se smatra jednim od prvih znakova starenja. Pamćenje možemo najkraće definirati kao sposobnost zadržavanja i reprodukcije prethodno usvojenih sadržaja. Pri tome razlikujemo ono kratkoročno (pamćenje ne sadržaja potrebnih za neku trenutnu aktivnost, npr. neki novi telefonski broj) i dugoročno (trajno zapamćivanje sadržaja). Opadanje sposobnosti pamćenja očituje se u smanjenju sposobnosti usvajanja novih znanja, tj. zapamćivanja, zatim u smanjenju sposobnosti prisjećanja i prepoznavanja prije naučenih sadržaja.

Mozak sa starenjem može zadržati znatnu plastičnost i prilagodljivost, a uspješnim starenjem u tom aspektu smatra se ne samo otklanjanje opadanja pamćenja već i smanjenje opadanja i dobra prilagodba na slabije pamćenje.

Pamćenje možemo podijeliti i na epizodno, semantičko i radno. Kod epizodnog pamćenja riječ je o zadržavanju informacija o tome kad i gdje se nešto u životu dogodilo (npr. što se osobi dogodilo na prvom ljubavnom sastanku ili što je osoba jutros doručkovala i sl.). Epizodno pamćenje opada sa starenjem. Iako starije osobe naizgled bolje pamte davne od nedavnih događaja, istraživanja su pokazala da su ta sjećanja to manje točna što su starija.
Semantičko pamćenje je znanje osobe o svijetu (svakodnevna znanja). U starosti se obično produži vrijeme dosjećanja osobe o ovim podacima, ali ti podaci uglavnom ostaju očuvani. Radno pamćenje je svojevrsni oblik kratkoročnog pamćenja, a omogućuje nam razumijevanje govornog i pisanog jezika te prisjećanje podataka važnih kod donošenja odluke ili rješavanja problema. Ovaj oblik pamćenja može prilično opasti sa starenjem.

Mentalne aktivnosti čuvaju kognitivne sposobnosti od propadanja. Istraživanja su čak pokazala da se vježbanjem može popraviti, održati ili povećati inteligencija u starosti unatoč tome što plastičnost u nekoj mjeri opada.

U nastavku teksta navesti ćemo neke aktivnosti kojima možemo unaprijediti svoje mentalne sposobnosti ili zaustaviti opadanje istih. To su:

• svakodnevno aktivno sudjelovanje u aktivnostima dnevnog života
• planiranje svog dana
• bilježenje važnih događaja i zadataka
• učenje novih sadržaja/vještina (poteškoće u učenju u starosti, češće su uvjetovane smanjenom motivacijom za učenje negoli smanjenim sposobnostima učenja)
• pronalazak intrinzične motivacije (unutarnjeg pokretača)
• korištenje mnemo tehnika (specifične mentalne strategije za poboljšanje pamćenja): vizualiziranja – mentalnog razvoja slike nečeg apstraktnog, davanja vidljivih karakteristika onome što se ne vidi, stvaranjem asocijacija, korištenjem mentalnih mapa, razbijanjem u manje logične cjeline i dr.
• čitanje/rješavanje križaljki/slagalica/kvizova i sl.
• slušanje glazbe
• pisanje dnevnika
• kretanje/fizička aktivnost
• volontiranje i slične aktivnosti koje osim druženja, uključuju mentalni rad – kretanje, zapažanje, odlučivanje, rješavanje problema
• kreativna aktivnost/znatiželja
• unošenje novina u svoj život (npr. upotreba novih tehnologija poput računala, mobitela, foto aparata, video kamere i sl.)
• vježbanje osjetila (npr. kad jedemo neku hranu, probamo osjetiti njen okus, ali i miris, pokušamo se sjetiti na što u životu nas podsjeća – asocijacije hrane, pamćenja i emocija vrlo su jake)
• konzumiranje hrane koja hrani naš mozak (orašasti plodovi, avokada, tamna čokolada, povrtna juha, celer, plava riba i dr. )
• njegovanje bliskih odnosa (toplih, podržavajućih).

Osobe koje su profesionalno ili privatno upućene na starije osobe značajno mogu pridonijeti njihovoj dobrobiti po pitanju mentalnog zdravlja – poticanjem, ohrabrivanjem, sudjelovanjem.

Photos courtesy of Pixabay