Uspiješni ljudi često kažu kako je knjiga njihova najprofitabilnija investicija za razvoj karijere i nove profesionalne mogućnosti. Čitanjem  nam se otvaraju novi vidici, osjećamo se bolje, rastemo i učimo.

 Prednosti čitanja su velike, ovo su samo neke od njih:

  • Što više knjiga čitate, više novih riječi će se naći u vašem svakodnevnom riječniku.
  • Širi se vokabular i sposobnost lijepog govora osnažavaju samopouzdanje.
  • Načitani ljudi su dobri govornici koji mogu pričati o raznim temama, visoko su cijenjeni u poslovnom svijetu i brzo napreduju u karijeri.

Mozak je mišić te da bi što bolje radio potrebno je trenirati ga. Upravo je čitanje jedan od izrazito učinkovitih vježbi za mozak. Dnevna doza-prema mogućnostima-što više to bolje.

Čitanjem poboljšavamo koncentraciju i lakše se fokusiramo na zadatke te postajemo uspiješniji u svemu što radimo.

Čitanje je moć-koristimo je što češće.

Problemi s „č ili ć“, „ije ili je“, „jer ili jel“, „da li ili je li“, „sa mnom ili samnom“ i tako bismo mogli u nedogled.

Postoji više desetaka jezičnih dilema koje nam ponekad bespotrebno kompliciraju život. Izbijegnimo ih! Redovitim čitanjem povećavamo razinu naše pismenosti, a ovakve tegobe trajno izbacujemo iz svoje svakodnevnice.

Koliko je važno biti aktivan toliko je važn i kvalitetan odmor, odnosno san.

Zato prije spavanja trebamo maknuti mobitel, otvoriti knjigu, otploviti u neku zanimljivu priču i mirno utonuti u svijet snova.

Idući dan bit ćemo sviježi i puno manje nervozni.


Informacije i svjetovi s kojima se susrećemo dok čitamo pružaju nam samopouzdanje i uvid u suočavanje sa stvarnim životnim okolnostima na ljubazniji i pametniji način. Indirektno stječemo mišljenje i iskustvo koje će nam pomoći ako nas slična situacija zadesi u budućnosti zbog čega se osjećamo sigurnije i snažnije.  

Dobra priča je dobra priča, bez obzira jesmo li je pročitali ili čuli. Kada smo u pokretu slušanje audio knjiga odlična je alternativa za upijanje novih riječi i iskustava. 

Istraživanja kažu da, iako mozak drugačije obrađuje informacije čitanjem i slušanjem, razlika u ovim načinima konzumacije literature je zanemariva. Pa ako ste dobar “slušatelj” uživajte u slušanju knjiga te tako dodatno razvijajte tu vještinu koja je osim u osobnim odnosim, izrazito važna i poželjna na tržištu rada.

 Proaktivnost, koju poslodavci kod kandidata iznimno cijene, od nas zahtjeva da identificiramo zadatke koji zaslužuju našu pažnju kako bismo im se dodatno i na vrijeme posvetili. Kako čitanjem razvijamo proces razmišljanja i analitičke sposobnosti, tako lakše uspijevamo razlučiti na što se isplati usredotočiti, a što predstavlja gubitak vremena. 

Osjećaj postignuća važan je u svakodnevnom životu, a pogotovo kada smo u izazovnijem razdoblju kao što je period kada tražimo posao. 

Svaki put kada završimo s čitanjem knjige uspjeli smo izvršiti jedan zadatak, što s punim pravom doživljavamo kao postignuće, te također podižemo samopouzdanje. 

.

Čitanjem usvajamo nove riječi, otkrivamo nove kulture i običaje, saznajemo činjenice koje nismo bili svjesni.

Jednostavno rečeno bez nekkog posebnog napora, dapače uz dozu zabave, učimo i baratamo s novim generalnim znanjem čija je korist neprocjenjiva, u svakodnevnim privatnim, ali i poslovnim okruženjima. Nadahnuće se možda upravo nalazi u knjizi čije čitanje odgađamo već mjesecima. Nevažno je li riječ o romanu, putopisu, biografiji ili nekoj knjizi za samopomoć-ajmo knjigu u ruke-vrijeme je za motivaciju i inspiraciju.

  • Udahnite, izdahnite…čitajte, opustite se i smanjite razinu stresa.
  • Prema istraživanju, kod osoba koje su čitale samo šest minuta detektirali su sporije otkucaje srca, manju napetost mišića i smanjenu razinu stresa.

Upornost, pozitivan stav i kontinuiran rad na razvoju svojih znanja i vještina, koje među ostalim stječemo čitanjem. Zaista razumjeti i uvažiti nečija mišljenja i postupke ponekad je teže nego se na prvu čini.

Upravo čitanjem, kroz povezivanje s različitim likovima i protagonistima, razvijamo empatiju te otvaramo horizonte u shvaćanju, razumijevanju i dijeljenju osjećaja drugih. Tako postajemo i bolji ljudi i sugovornici- u komunikaciji s prijateljima, ali i  formalnim prilikama.

Biblioterapija je priznata socioterapijska i/ili psihoterapijska metoda koja putem književnog djela pomaže kod čitatelja osvijestiti odnos međuovisnosti misli, emocija i životnih izbora. Temelji se na postavkama kognitivne psihoterapije te kao analitičku metodu tzv. MED ciklus.

Kako većina emocija nastane iz misli koje mislimo, a na izbor misli možemo donekle utjecati i na svoje emocije te na životne odluke i odabire koji su potaknuti emocijama. Literarna se biblioterapija, ukratko, bavi osvještavanjem i „vježbanjem“ mogućnosti izbora pozitivnih misli na temelju primjera iz književnosti.

Zahvaljujući metodi svi sudionici mogu razgovarati o emocijama i životnim odlukama književnih likova te tako posredno, s potpuno sigurnoga mjesta u smislu razotkrivanja sebe, naučiti podosta o donošenju važnih odluka, izgradnji samopouzdanja i samopoštovanja te tako poboljšati i kvalitetu svojih osobnih životnih odabira.


Novija istraživanja pokazala su da bolja čitalačka pismenost znači veću vjerojatnost za nastavak školovanja do 21. godine života, da pozitivno utječe na odnos prema studiranju, da je važna za pojedinca, ali i gospodarski rast zemlje. Utječe na kvalitetu rada, mobilnost, zapošljavanje i kasnije usavršavanje, kao i na širu participaciju u civilnom društvu.

Čitalačka se pismenost definira kao sposobnost razumijevanja, promišljanja i angažmana u pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastitoga znanja i potencijala te aktivnoga sudjelovanja u društvu.

Čitalačka se pismenost odnosi i na tiskani i na elektronski medij. Svaki od tih medija ima svoje zakonitosti, pa su tako tekstovi u tiskanom mediju fiksni i statični, nalaze se u knjigama časopisima ili novinama, dok su elektronički tekstovi prikazani na zaslonima elektronskih uređaja.

Recenzija:

Facebook stranica Otvorena medijska grupacija/Open Media Group ; Emitirani sadržaj materijala, najava radionica ” Moć čitanja – čitaj i budi moćan”. 

Na radionicama se razvijalo samopouzdanje i vještine za traženje posla.

 Sveučilišni priručnik za nastavnike: Literarna biblioterapija u nastavi književnosti”

Autori : izv.prof. dr.sc.Davor piskač i doc.dr.sc.Romana Bušljeta .

Napisala: Božica Tunjić

Fotografija: Unsplash

Podijelite s prijateljima