U hrvatskom jeziku kukati znači glasati se sa ku-ku kao kukavica ili plakati od boli ili žalosti, tužiti se, jadikovati, jadati se, žaliti za onim koga ili čega više nema, stalno izražavati želju, čežnju i slično.
Tome možemo dodati i gunđati, očajavati, mrmljati, sažalijevati, kritizirati… Poprilično duga lista riječi kojima se opisuje kukanje.

Grčkа rіјеč „оnај kојі ѕе žаlі іlі gunđа“ prevedena dоѕlоvnо znаčі „оnај kојі је nеzаdоvоlјаn ѕvојіm žіvоtоm“. Jesi li ti među njima?

U životu svakog čovjeka postoje trenuci i događaji koje ima potrebu izreći drugome i primiti podršku i razumijevanje no, važno je da kukanje ne postane navika, svrha samo sebi, način suočavanja sa životom, način komuniciranja s drugima, često i način manipuliranja drugima (kukanjem se često navodi druge da nešto učine za ili umjesto osobe koja jadikuje/žali se).
U korijenu kukanja nalazi se nedostatak empatije i duboki egocentrizam. No, moramo znati da sklonost kukanju (jadikovanju) nije karakterna ili nepromjenjiva osobina. Naš je mozak vrlo plastičan i modificira se prema tome kako ga koristimo i čime „hranimo“. Thumb, Hand, Down, Face, Emotion

Povjeravanje prijatelju/ici i razgovor o problemima može pridonijeti osjećaju olakšanja kad s druge strane osjetimo podršku i razumijevanje i ukoliko smo usmjereni na rješavanje, a ne samo na problem. No, ukoliko se svi naši razgovori svode na probleme i ukoliko smo stekli naviku kukanja dovodimo se u opasnost razvijanja ovisnosti o negativnom razmišljanju. Takva ovisnost može dovesti i do kroničnog nezadovoljstva, kroničnog stresa, anksioznosti pa čak i ozbiljne depresije. Konstantno kukanje čini nas zabrinutima i tužnima, a i okolina često s vremenom daje manju podršku i pruža otpor takvom ponašanju, što često ne shvatimo kao upozorenje da smo možda pretjerali nego kao još jedan dodatni razlog za kukanje. Iz začaranog kruga kukanja teško se izlazi…

Rješenje nije izbjegavati probleme. Važno je o njima razgovarati, a još je važnije usmjeriti se na rješenje. Ako samo razgovaramo o problemu pretačući iz šupljeg u prazno, bez konkretnog plana rješavanja problema, gubimo dragocjeno vrijeme i energiju, svoju i drugoga.

Kako smo već rekli, kukanje s vremenom i čestim ponavljanjem  – postaje navika. Neke navike koje imamo su dobre, korisne, olakšavaju nam i uljepšavaju život, neke, poput kukanja, nisu korisne, ograničavaju nas i umanjuju naše potencijale i zadovoljstvo životom. Najčešće ih usvajamo nesvjesno i vremenom činimo s automatizmom. Prepustimo li se nekoj navici bez da je preispitamo postajemo njeni robovi.

Od onih navika kojih smo svjesni daleko su veći problem one kojih nismo svjesni, a navika jadikovanja jedna je od tih. U tome istovremeno leže i njena moć (lakoća usvajanja) i njena slabost (prostor za promjenu). Lijepo je to sažeto u ovom citatu: „Pazi na svoje misli, one postaju riječi. Pazi na svoje riječi, one postaju djela. Pazi na svoja djela, ona postaju navike. Pazi na svoje navike, one postaju karakterne osobine. Pazi na svoj karakter, on postaje tvoja sudbina.“Question, Unknown, Unfamiliar, Forgotten

Osoba koja jadikuje osjeća se žrtvom stanja koje proživljava i na koje se žali. Stavlja se u pasivan položaj i tako obezvrjeđuje sebe i svoje potencijale, svoje snage.

Dobra vijest je da navike možemo mijenjati. Obično to nije lako, ali se može, uz motiviranost i ustrajnost.

Kukanje nije isto što i „davanje oduška“ kad podijelimo neko negativno iskustvo, razočaranje, bol, gubitak i slično s bliskom osobom ili osobama. U mnogo je slučajeva to korisno činiti. Ono što ga čini različitim od kukanja jest izražavanje svojih autentičnih osjećaja, ograničeno vremensko trajanje, okrenutost ka traženju rješenja.

Kad nam se nešto dogodi mi smo ti koji:

  • odlučujemo kakav ćemo stav zauzeti prema tome
  • kakvo značenje ćemo dati tom događaju
  • kako ćemo reagirati/postupiti

Yes, No, Typography, Type, Text, WordsJedan od načina rješavanja loših navika je njihova zamjena dobrim navikama. Kukanje tako možemo zamijeniti djelovanjem, otvorenošću, poduzimanjem akcije pa i povremenim „uzimanjem odušaka“…
Svoj rječnik možemo obogatiti riječima koje su poticajne, ohrabrujuće, koje nas uzdižu i dovode u pozitivno stanje duha.

Pokušajte jedan dan u tjednu apstinirati od kukanja. Promatrajte kako se osjećate, što se događa u vama. Ne „hranite“ svoj mozak  i svoje srce kukanjem.

Antonija Pleša
Projekt “Riječi koje liječe”

Photos courtesy of Pixabay

Podijelite s prijateljima