Nematerijalne kompenzacije u svrhu motiviranja zaposlenika imaju sve veći značaj kao i svijest o potrebi njihova uvođenja, te se u tvrtkama sve više uvodi briga o kontinuiranom razvoju karijere zaposlenika. Razvoj karijere zapravo započinje već tijekom samog školovanja i odabira smjera obrazovanja, te kroz natječaj, odabir, razmještaj na radna mjesta, uvođenje u posao, premještaj, te motiviranje i stimuliranje, pa sve do pripreme za umirovljenje, primjenjuje se psihologija praćenja uspješnosti u svrhu zadovoljenja individualnih potreba zaposlenika kroz organizacijske potrebe, i obrnuto. Važno je napomenuti da se zaposlenike može motivirati i redizajniranjem njihova radnog mjesta, i to proširenjem radnog mjesta ili rotacijom na novo radno mjesto.

“Zaposlenici žele radom zadovoljiti ne samo egzistencijalne potrebe ili one materijalnog standarda. Za motivaciju zaposlenika su važne, i svakim danom postaju za većinu ljudi sve važnije potrebe višeg reda, odnosno razvoj  i potvrđivanje vlastitih sposobnosti i mogućnosti autonomije, uvažavanja, određenog statusa i drugo. Nematerijalne strategije motiviranja su: dizajniranje poslova, stil menadžera, upravljanje pomoću ciljeva, fleksibilno radno vrijeme i programi, priznanja i povratna veza, usavršavanje i razvoj karijere (Bahtijarević- Šiber, 1999., 667-668).” Fleksibilno radno vrijeme ima svoje prednosti i nedostatke, a prikazuje ih tablica 2 autorice Fikrete Bahtijarević-Šiber. Neke od prednosti su pomoć zaposlenim roditeljima koji na taj način mogu voditi brigu o svojoj djeci kada im je to najpotrebnije, voditi ih u školu, vrtić, smanjuje se nervoza tijekom vožnje i slično. Nedostatak fleksibilnog radnog vremena se može uočiti u proizvodnim tvrtkama gdje je zaposlenik „vezan“ uz svoje radno mjesto, te mora neprekidno biti blizu stroja ili proizvodne trake. Nematerijalni aspekt sustava nagrađivanja u pravilu ima veći učinak kao motivacijski faktor kod visokoobrazovanih zaposlenika, s obzirom na to da su djelatnici na niže pozicioniranim i jednostavnijim radnim mjestima više usmjereni na visinu plaće i zadovoljenje egzistencijalnih potreba.

 PREDNOSTINEDOSTACI
Poboljšati stavove i moral zaposlenih
Pomaže zaposlenim roditeljima Smanjuje prometne gužve
Povećava djelotvornost
Povećava proizvodnost
Rješava zakašnjavanje
Pomaže onima koji žele raditi bez ometanja
Olakšava zaposlenima dogovaranje obveza izvan rada
Olakšava slobodne aktivnosti zaposlenih
Nedostatak nadzora tijekom svih sati rada
Ključni ljudi mogu biti nedostupni u određeno radno vrijeme
Može uzrokovati da u određeno vrijeme bude premalo ljudi
Problem je usklađivanje zaposlenih čiji output je input za druge
Problem dogovaranja vremena sastanka
Zaposlenici mogu zlorabiti program fleksibilnog radnog vremena Teško je planirati radno vrijeme
Nemogućnost koordiniranja projekata
Zaboravljanje na poslovne obaveze u tvrtki

Tablica 2. Prednosti i nedostaci fleksibilnog radnog vremena

Izvor: Obrada autora na temelju tablice 14.9. Prednosti i nedostaci fleksibilnog radnog vremena. Bahtijarević- Šiber Fikreta (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb,Golden marketing, str. 702.

Tekst preuzet iz materijala: Matija Varga; Tehnička škola Čakovec

Fotografija: Pixabay

Podijelite s prijateljima