Nevidljivi mladi bez posla i trenutne edukacije

Nezaposlenost mladih velik je problem u Republici Hrvatskoj i mjeri gotovo četvrtinu ukupnih nezaposlenih u državi. Osim mladih koji su registrirani na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, posebnu skupinu čine neaktivni mladi koji nisu prijavljeni na zavod. Mlade osobe koje imaju od 15 do 29 godina te ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu obrazovanja odraslih (nisu uključene u programe osposobljavanja) čine izrazito ranjivu populaciju. Istraživanja, članci i projekti koji se bave ovom skupinom koriste naziv njihovog statusa pod skraćenicom NEET što na engleskom označava “not in education, employment or training”, stoga ćemo često naići i na kraći naziv NEET-ovci. Hrvatska je na petom mjestu po broju mladih u NEET statusu i u 2019. bilježi 14,2%, dok je prosjek EU 12,5%, a 2017. bila je na četvrtom mjestu sa njih 17,9%. Velik problem je sam pronalazak NEET-ovaca jer nisu prijavljeni na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, što otežava dolazak do broja mladih u tom statusu, a ne postoji ni sustav praćenja i identifikacije NEET populacije u Hrvatskoj. Obrazovni sustav također nije prilagođen ponovnom uključivanju tih mladih i ne postoje lokalne politike uključivanja. Prema podacima Eurofounda (2016.) samo 57% NEET osoba je registrirano pri zavodima za zapošljavanje.

Isključenost sa tržišta rada na mlade utječe višestruko. Nedostatka prihoda očit je nedostatak jer je često potreban i za pronalazak posla, edukaciju i nastavak obrazovanja što je izrazito nepovoljan položaj za mlade. Uz manjak primanja, mladi u NEET statusu gube i strukturu dnevnog rasporeda vremena, svakodnevne zajedničke kontakte i iskustva izvan vlastite obitelji, povezivanje kroz zajedničku svrhu i redovnu aktivnost te utječe na njihovo jačanje osobnog identiteta i statusa. Sve navedeno utječe i na ukupnu kvalitetu života i socijalnu isključenost NEET-ovaca, kao i pet puta češćih zdravstvenih problema nego u osoba koje nisu NEET-ovci, što pak dodatno otežava njihovu situaciju.

Iskustva organizacija koje rade s mladima u NEET statusu ističu kako su ti mladi često zatvoreni u samoga sebe, imaju nepovjerenje prema okolini i teško prihvaćaju inicijative za uključivanje u skupine, stoga je samostalni odaziv na aktivnost gotovo nemoguć te ne prepoznaju uključivanje u aktivnost kao vlastitu priliku za promjenom. NEET-ovci često imaju emocionalne, socijalne i psihofizičke poteškoće koje im otežavaju rad, napredak i uključivanje u društvene aktivnosti. Na mlade velik utjecaj može imat i obitelj koja je često na rubu egzistencije ili marginalizirana, no utjecaj može biti i pozitivan. Ukoliko u obitelji imate nekoga tko odgovara opisu mlade osobe u NEET statusu, možete se obratiti nama (ukoliko ste iz Zagreba ili Zaboka) kako bi se mlada osoba mogla informirati i uključiti u projekt Mladi mogu sve – Povjerenjem do posla ili potražite projekte s NEET tematikom u svojem području. Danas se u mladi sve više stavljaju u fokus te organizacije civilnog društva u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave nude veći broj projekata namijenjeno aktivaciji i integraciji mladih na tržište rada kao i njihovom uključivanju u edukacije i razvijanju kompetencija za povećanje zapošljivosti.

Iskustva u radu s mladima pokazuju da mladi nemaju dovoljno razvijenu kritičnost o nekim svojim vještinama, kao što su pisanje životopisa ili predstavljanja na razgovoru za posao te se zbog toga niti ne prijavljuju na ponuđene radionice, smatrajući kako to već znaju. Neki pak smatraju da u današnje vrijeme sve informacije mogu pronaći na internetu, no u radu s njima savjetnici i stručnjaci vide kako njihove vještine ipak ne pokazuju da je to istina. 

Istraživanja pokazuju da većina NEET-ovaca želi raditi i zarađivati, no potrebna im je karijerna podrška, mentorstvo i psihosocijalna podrška. Ukoliko su ikada bili na zavodu za zapošljavanje, NEET-ovci iskazuju kako im savjetnici nisu mogli biti dovoljno posvećeni. Podijeljena su mišljenja korisnika o korisnosti ponuđenih edukacija i radionica od strane zavoda za zapošljavanje, a za određenu skupinu NEET-ovaca, onih koji su nižeg obrazovnog statusa, većina ponuđenih usluga nije bila primjerena. Sva iskustva u radu s ovom skupinom mladih pokazuju kako im je potrebno pristupiti individualno, postupno, s puno razumijevanja i empatije. Samo uz podršku i pomoć koja se pruža svakom od njih jedinstveno i prilagođeno pojedincu, uz neformalan, ali redovit i sveobuhvatan pristup, može se osigurati primjerena podrška mladim NEET-ovcima.

Fotografija preuzeta sa Pixabay.com: Skitterphoto