O Alzheimerovoj bolesti…

„Sve više i više, osjećala je rastuću distancu između sebe i svoje samosvijesti. Njezin osjećaj same sebe – što je znala i razumjela, što je voljela i ono što nije, kako se osjećala i što je percipirala- sve je postajalo kao mjehurić pjene (…) s ničim osim tanke membrane koja ga je štitila da pukne i postane sami zrak.“

(Genova, 2007)

                Citat preveden za potrebe ovog članka originalno je preuzet iz knjige neurologinje Lise Genove (2007). U njemu je dočaran doživljaj osobe koja boluje od demencije. Demencija se odnosi na propadanje moždanih funkcija koje nije u skladu s očekivanim starenjem (Mimica i sur., 2015).  Osoba opisana u prethodnom tekstu boluje od Alzheimerove bolesti, najčešćeg tipa demencija koji se odnosi na 60 – 70 % svih slučajeva demencija. Samo u Hrvatskoj broj oboljelih od ove bolesti je u 2018. godini iznosio 90 000 (Alkaloid, 2018). Pri tome, većina oboljelih su osobe iznad 65, preciznije 5% osoba starijih od 65, 10% starijih od 75 godina, te 40 do 50 % iznad 85. godine života (Mimica i sur., 2015). Dodatno, brojke oboljelih kontinuirano rastu jer se prosječna dob stanovnika stalno povećava, a demencije su zbog navedenih brojki proglašene i javnozdravstvenim problemom.

Označavanje demencije javnozdravstvenim problemom je povezano i s činjenicom da još nije pronađena terapija koji bi oboljele potpuno izliječila (Mimica i sur., 2015). Ipak, postoje intervencije koje se fokusiraju na smanjivanje simptoma i poboljšavanje kvalitete života oboljelih. Preciznije, iznimno se važnim smatra rana dijagnostika i edukacija, farmakoterapija (lijekovi), potpora okoline oboljelom, ali i potpora užoj okolini oboljelog (Mimica i sur., 2019).

Dakle, prvi korak je edukacija i detekcija prvih simptoma, koji omogućavaju da se s tretiranjem simptoma krene na vrijeme (Barnes i sur., 2015). Naime, kod osoba koje su simptome Alzheimera dobile već u mladoj dobi prvi simptomi češće uključuju  probleme s rasuđivanjem, jezikom ili vidno-prostorne poteškoće. Također, oni češće nego stariji imaju simptome apatije ili povlačenja. Ipak, neovisno o dobi, Alzheimerova udruga navodi kako najčešći prvi simptomi uključuju:

(1) gubitak pamćenja

(2) probleme sa rasuđivanjem

(3) teškoće u obavljanju poznatih zadataka

(4) zbunjenost u vremenu i prostoru

(5) vizualno-spacijalne probleme

(6) poteškoće sa pisanjem i pričanjem

(7) promjene raspoloženja

(8) socijalno povlačenje

                Napredovanje simptoma se usporava ukoliko osobe uzimaju odgovarajuću terapiju (Mimica i sur., 2015). Lijekovi fokusirani na tretman Alzheimerove bolesti se nazivaju antidementivima (Alkaloid, 2018). Dodatno, oboljeli mogu sudjelovati i u raznim vrstama psihoterapija, poput terapije umjetnosti (engl. Art therapy) koja se dokazala beneficijalnom za neurološke i psihološke poteškoće. Psihoterapija može pomoći pojedincima da pronađu najadaptivniji način nošenja sa novonastalim problemima, ali i da razviju učinkovitiji način nošenja sa emocijama.  

                Dodatno, osim rane detekcije i terapije, važno je primiti potporu i od okoline (Mimica, 2019). U Hrvatskoj postoje aktivne udruge koje daju podršku oboljelima, ali i njihovim najbližima. Primjerice, Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest bori se za potrebe oboljelih od 1999. godine (Mimica, 2019). Također, aktivna je i Hrvatska Alzheimer alijansa (HAA) koja ne zahtjeva članarinu te se bavi dobrotvornim radom.

Konačno, ne smije se zapostaviti potpora okolini oboljelog. Naime, procjena je da u Hrvatskoj 98% osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti prima skrb i njegu kod kuće (Mimica i sur., 2015). Dodatno, potrebna njega prosječno traje dulje od sedam godina, a bolesnicima je u nekim stadijima bolesti potreban cjelodnevni nadzor. Dakle, njegovatelji su pod dugogodišnjim pritiskom, pa im je podrška od strane sustava i šire okoline prijeko potrebna. Iz tog razloga se organiziraju aktivnosti poput događaja Alzheimer Café koji omogućava osobama s demencijom, ali i njihovim njegovateljima, da se uključe u socijalne, kulturne, umjetničke i obrazovne sadržaje.

LITERATURA

Alkaloid, S. (2018). Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti (CROCAD-18). Teme, 67(3), 1-96.

Alzheimer Association. https://www.alz.org/alzheimers-dementia/10_signs

Barnes, J., Dickerson, B. C., Frost, C., Jiskoot, L. C., Wolk, D., & van der Flier, W. M. (2015). Alzheimer’s disease first symptoms are age dependent: evidence from the NACC dataset. Alzheimer’s & dementia, 11(11), 1349-1357.

Genova, L. (2007). Still Alice. iUniverse.

Mimica, N., Kušan Jukić, M., Presečki, P., Ivičić, M., Braš, M., Vrbić, L., & Glamuzina, K. (2015). Hrvatska strategija borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija-prijedlog nacrta uz nadopune. Medix, 21(117), 111-118.

Mimica, N. (2019). Primjeri prijateljskih inicijativa usmjerenih prema osobama s demencijom u Hrvatskoj. Socijalna psihijatrija, 47(3), 247-260.

Autorica teksta: Karla Martičić Giljević

Image by Carola68 Die Welt ist bunt…… from Pixabay