Od rođenja do starosti

Čovjek se razvija kroz cijeli svoj život. Taj se razvoj može promatrati od samog početka tj. začeća, pa do smrti. Dijeli se u četiri faze: prenatalno razdoblje, razdoblje djetinstva, puberteta i adolescencije, a zatim starosti. Rođenje djeteta je uvijek velika stvar u obitelji. No, jeste li se ikada zapitali kako se naš proces razmišljanja mijenja tijekom djetinstva?

Od rođenja do svoje druge godine života, dijete istražuje svijet pomoću svojih osjetila. U tom ranom razdoblju za njih postoji samo ono što mogu vidjeti, a tek nakon što napune osam mjeseci se to počne mijenjati, npr. traže igračke koja padnu na pod. U razdoblju između druge i šeste godine se javlja veći broj promjena jer tada počinjemo doživljavati svijet iz naše perspektive.

Tada nam se teško uživjeti u tuđu perspektivu – ako se djeca u tom razdoblju pokriju dekom, pomislit će da ih nitko drugi ne može vidjeti. Uz to daju ljudska obilježja raznim objektima, mišljenje im je konkretno, ne razumiju još kako količina (npr. tekućine) ostaje ista iako promijeni oblik itd.

Nakon toga u razdoblju od šeste do jedanaeste godine izvode razne misaone operacije sa konkretnim predmetima. Djeca u toj dobi će lakše shvatiti razlomke kada im se pojasnu na primjeru kolača.

Kada napune dvanaest godina imaju sposobnost rješavati apstraktne probleme, ali i razumiju uzročno-posljedične veze. Sljedeće bitno razdoblje našeg života su pubertet i adolescencija. Zanimljive pojave u adolescenciji su fenomen izmišljene publike (mislimo kako svi prate naše pokrete), „bajka o sebi“ (pod dojmom smo da je naš život poseban i ekstreman) i iluzija o neranjivosti.

Kasnije je u odrasloj dobi mišljenje praktično i realistično, a u starosti nastupa pad interesa, znatiželje, „nemogućnost“ pamćenja novih informacija. Nakon što su proživjeli razne situacije i stekli životno iskustvo, postaju mudri. Zato se uvijek dobro starijima obratiti za savjet.

 

Napisala: Marta Penava

Fotografija: Unsplash