Oklijevanje

Oklijevanje je uobičajena i sveprisutna ljudska reakcija. Kadkad je oklijevanje korisno i dapače, poželjno, no to u većini slučajeva nije pravilo. Psiholozi na temelju dobivenih rezultata provedenih istraživanja na tu temu tvrde da su ljudi skloni oklijevanju u prosjeku manje uspješni (prema brojnim mjerilima) u odnosu na ljude koji djeluju brzo i odlučno.Onaj tko oklijeva manje je uspješan u poslu, ima nepotrebne troškove, plaća više poreza, slabije štedi i ima više zdravstvenih problema.

Kako to objasniti? Pristupanje poslu sa oklijevanjem smanjuje učinkovitost, propuštaju se prilike , odlaže se posjet liječniku, oklijevanjem sabotiramo svoje izglede za uspjeh. Ljudi skloni oklijevanju propuštaju i ugodne aktivnosti.

Oklijevanje nije, kako se uvriježeno misli, posljedica lijenosti, površnosti, nemara, neorganiziranosti i sl. osobina. U većini slučajeva istina je zapravo suprotna. Ljudi koji oklijevaju većinom su savjesni, marljivi i odgovorni ljudi kojima je stalo do toga da svoje obaveze ispunjavaju na vrijeme i kvalitetno. Problem proizlazi iz činjenice da sve nabrojane poželjne osobine dolaze u istom paketu sa onima koje osobu navode na oklijevanje – neka vrsta straha (sumnja, bojazan, strpnja, stid, tjeskoba i sl.).

Strah je s jedne strane poticaj da za savjesno i odgovorno djelovanje, a s druge strane uzrok oklijevanja i odgađanja kadgod postoji sumnja u povoljan ishod. Tako neke osobe odgađaju akciju nadajući se promjeni okolnosti zbog koje akcija više neće biti potrebita. Drugi pak oklijevaju u nadi da će se bolje pripremiti za zadatak ili u nadi da će u međuvremenu mentalno očvrsnuti i tada (kasnije) se lakše suočiti s onim što trenutno odgađaju. Neki oklijevaju iz jednostavnog razloga što odgađaju neugodu koliko je god moguće.

Kod odgađanja ugodnih aktivnosti radi se o istom mehanizmu. Npr. osoba se sprema na put, ali nije sigurna hoće li se dobro provesti pa razmišlja, planira i odgađa dan polaska. Samo oklijevanje je neugodno i narušava duševni mir iako toga često nismo svjesni. No, kako niti svako brzo i odlučno djelovanje ne dovodi uvijek do željenih rezultata, niti svako oklijevanje nije pogrešno. Neke je stvari doista bolje preskočiti ili zaobići, a oklijevanje može biti dobar način da se to postigne. Ključno je dobro procijeniti u kojem slučaju prolazimo bolje.

Preuzeto s www.prakticanzivot.com

Fotografija: Pixabay