Pisanje dnevnika

Pisanje ne mora biti kompleksna i zahtjevna aktivnost. To može biti jednostavan način da svoje misli i osjećaje (pogotovo one koje nerado izgovaramo) izvučemo iz svoje nutrine, učinimo vidljivima i lakše analiziramo. Pisanje može pridonijeti psihološkom rasterećenju.  

Pisanje dnevnika jedna je od mogućnosti da se emocionalno rasteretimo i svoje misli i osjećaje sagledamo iz više perspektiva.

Možemo pisati klasični dnevnik (opisivati svoju svakodnevicu i naš doživljaj iste), dnevnik zahvalnosti (pisati o svemu na čemu smo zahvalni u svom životu ili mislimo da bismo trebali biti), zapisivati ciljeve i želje (dodatno izrezati iz novina, časopisa ili drugog fotografije koje prikazuju neki aspekt života koji priželjkujemo), zapisivati lijepe događaje i trenutke (staklenka sreće) ili drugo.    

Istraživanja provedena na ovu temu pokazala su da ove jednostavne tehnike imaju iznenađujuće snažan pozitivan učinak na ispitanike. Taj učinak očituje se boljim raspoloženjem, boljim snom, manjim umorom, zdravijim srcem (ne zaboravite, srce je osjećajni organ, a ne samo pumpa).  

Nema posebnih pravila za pisanje dnevnika. Međutim, da bi se lakše motivirali i inspirirali predlažemo:

• odabrati prikladnu bilježnicu u koju ćemo rado pisati
• odabrati mjesto i vrijeme za pisanje dnevnika (za početak to može biti pet do deset minuta dnevno)
• držati dnevnik na skrivenom mjestu (kako bi pisali bez straha da će netko pročitati napisano)
• ne brinuti o strukturi rečenica i gramatici
• pokušati dnevnik doživjeti kao prijatelja s kojim možemo razgovarati o svemu što nam je na duši

Važno je krenuti (i put oko svijeta počinje prvim korakom). Lista dobrobiti od pisanja je poduža i dobar je poticaj za prvi korak.

Zapisivanje i vođenje dnevnika doprinosi:

• analizi događaja i boljem razumijevanju i prihvaćanju što umanjuje stres i osjećaj uznemirenosti
• zaustavljanju kompulzivnih misli
• učenju iz vlastitog iskustva, izvlačenju pouka
• razlučivanju bezrazložnih briga od stvarnih problema
• prevenciji nakupljanja teških emocija u nama
• emocionalnoj inteligenciji
• boljem snu
• boljem pamćenju
• boljem poznavanju i prihvaćanju samih sebe
• boljem raspoloženju
• dobivanju “šire slike”
• rješavanju problema
• smanjenju simptoma depresije
• podnošenju teških životnih situacija i okolnosti
• neprocjenjivim uvidima
• kreativnosti
• osjećaju zahvalnosti
• perspektivi
• svjesnosti
• samopouzdanju

Fotografija: Pixabay